I lenei galuega e malamalama i le faʻaaogaina Sapalai o le a le manatu faitio ma pe aisea e taua tele ai i le metotia o Sapalai.
A mae'a loa lenei galuega, matou te fa'atuina i le pito o le pepa le tutusa ma le eseesega i le va o metotia o Sapalai fa'atasi ai ma mafaufauga fa'atauva'a ma matou fa'ai'u ai e fetaui aua latou te aofia ai le fa'afitauli lava e tasi (le talitonuina ma le fesiligia o le soifuaga masani tulaga), ae o lo'o nofoia avanoa fa'amatala eseese: a'o Sapalai fesoasoani i le auala e malamalama ai ma faʻafesoʻotaʻi le malamalama, mafaufauga faʻapitoa fesili faʻamatalaga ma le malamalama e faʻamautinoa ai o mea tatou te malamalama i ai e fetaui lelei ma saʻo.
O le Sapiens methodology o loʻo tuʻuina mai ai se vavalalata mataʻina i mafaufauga faitio. O tulaga uma e lua e amata mai i le manaʻoga e fesiligia le tulaga quo ma faia mai le feeseeseaiga ma le mea ua taʻu mai ia i tatou e moni ma le malamalama. Ina ia faʻamalieina lenei feeseeseaiga, o loʻo faʻapipiʻiina uma i latou i meafaigaluega e mafai ai ona latou o atu i tua atu o mea ua iloa, faʻatupuina mea fou o le mafaufau.
O le feeseeseaiga muamua a Sapiens e sau mai lona talitonuga o mea uma e fesoʻotaʻi ma, o le mea lea, e le mafai ona tatou iloa se mea mai se tasi prism (e pei ona faʻatupuina i aso nei o le sosaiete faʻapitoa) ae e tatau ona malamalama i mea mai se vaaiga atoa . O le feeseeseaiga lona lua lea na ia faʻaaogaina ai mafaufauga faitio o se tasi lea o faʻafitauli sili ona ogaoga i le lalolagi i aso nei: post-truth ma infoxication. Sapiens na fanau mai i lenei auala e ofo atu ai se meafaigaluega e faafaigofie ai le malamalama o tagata, faʻateʻaina i latou mai se faʻaaliga faigofie o la latou suʻesuʻega ma le lalolagi lautele.
O lea e mafai ai ona tatou malamalama o Sapiens o loʻo faʻaogaina i luga o aʻoaʻoga uma e lua ma mafaufauga ogaoga, talu ai e faʻaaogaina le muamua e tuʻuina atu ai le lona lua. I se isi faaupuga, e taumafai Sapiens e faʻateleina lo tatou malamalama i le mea moni e aunoa ma le taliaina o mea o loʻo tuʻuina mai e lo tatou faʻamatalaga (mafaufauga taua) ma mo lenei mea, o loʻo tuʻuina mai ai ni metotia se lima e mafai ai ona tatou maua se auala agai i le malamalama o le mea o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma isi. o mea faitino, o lo'o iai i lau faiga ma isi faiga (system theory).
O mafaufauga faitio ua aliaʻe i aso nei e tetee atu i le post-true ma le faʻamatalaga. Afai e le fa'aogaina le agava'a fa'apitoa ma mafaufauga fa'apitoa, o le a tatou tatalaina le ala i so'o se fale fa'afiafia o le aso. Talu mai le taimi o le Emeperoa Livy, o faafiafiaga i le Colosseum na faia ina ia ufiufi ai mataupu feteenai ma faafiafiaina le faitau aofaʻi. O lenei tulaga ua masani ai i tatou i o tatou taimi, lea e maua ai e tekinolosi fou ma fesoʻotaʻiga lautele avanoa e maua ai faʻamatalaga ae le o le vaʻaia o saito ma aputi. O mafaufauga faitio e fanau mai i le maofa o filosofia (o loʻo i ai se mea i tua o le mea moni!), Fiailoa ma le fesiligia (manaʻomia le malamalama, alu ese mai le tulaga quo, e sili atu nai lo le mea o loʻo i ai nei lo tatou iloa moni).
Uiga masani: mafaufau faasaga i se mea po o se tasi ma faailoa atu i le lautele.
Etymology: o le upu faitio e sau mai le upu criterion (le manatu, le masini), o le upu Eleni tutusa kri (n) - (e maua mai le Proto-Indo-European * kr̥n-, lea e maua ai foi i le Latina upu e pei o le secretum, discernere) , i lona sini ia iloatino le mea moni e ala i le faaalia, muamua, le sese po o le sese (faaosoosoga ma sese).
Mai le Latina criticus-a-um, lea i le gagana faafomaʻi ua taʻu mai ai le tulaga matautia po o le tonu o se tagata maʻi ma o le philology e taʻua i le tane le tagata o le faamasino o galuega a le agaga ma i le le faaituau ( faitio) e taʻua ai le faitio. . O se nonogatupe mai le Eleni () o lona uiga e mafai ona faʻamasino, o se faʻamatalaga e maua mai i le soʻotaga sootaga -ikos.
O le veape e fesoʻotaʻi ma le aʻa Indo-European * skribh lea e faʻaalia ai le tipi, vavae ese ma le iloatino.
Fai mai le Google: Seti o manatu poʻo faʻamasinoga e tali atu i se auiliiliga ma e mafai ona lelei pe leaga.
faitio e tusa ai ma le RAE: Iloilo se mea auiliili ma iloilo e tusa ai ma taiala o le mataupu o loo fesiligia.
Taua e tusa ai ma le RAE: Fa'asagatau e fa'amasino mea moni ma amio e masani ona le lelei.
E tusa ai ma le RAE: Fa'amasinoga fa'aalia, lautele fa'alaua'itele, e uiga i se fa'aaliga, se galuega fa'ata, ma isi.
E tusa ai ma le Larousse French Dictionary: Examen détaillé visant à établir la vérité, l'authenticité de quelque chose (Fa'aliliuga: Su'esu'ega au'ili'ili e saili e fa'amautu le mea moni, le moni o se mea).
E tusa ai ma Oxford Languages: Iloilo (se a'oa'oga po'o se fa'ata'ita'iga) i se auala au'ili'ili ma au'ili'ili. O se auiliiliga auiliili ma iloiloga o se mea, aemaise lava o se tusitusiga, filosofia, poʻo se talitonuga faʻapolokiki.
Fai mai le Google: O le malosi o tagata e fausia ai manatu ma faʻaaliga o mea moni io latou mafaufau, faʻafesoʻotaʻi le tasi i le isi.
Mai le faauigaga o le "mafaufau" ma le "faitio / faitio", e mafai ona tatou iloa o le mafaufau loloto o le mafai lea ona fausia ni manatu ma faʻatusa o mea moni (mafaufau) mai le suʻesuʻeina ma le faʻaeteete o mea e mafaufau i ai (toe iloilo). I se isi faaupuga, o se auala e taumafai ai e alu i tua atu o le ata o loʻo i ai nei o le mea moni ma saili e faʻaleleia le malamalama i ai e ala i se faasologa o faiga faʻapitoa. “mafaufauga” ma “faiupu” Ae, ua faʻaaogaina e faʻaalia ai isi uiga eseese, lea e faʻatupuina ai faigata faʻapitoa mo i tatou.. O le mea lea, o le a matou tuʻuina atu le pito sili ona talafeagai i lalo e tuʻuina atu ai le faaupuga o tatou lava uiga.
E tusa ai ma Ennis (1992), o se faagasologa o le manatunatu i le sailiga o le moni masani o mea.. E tusa ai ma Elder & Paul (2003), latou te faauigaina o le auala e mafaufau ai i soo se autu, anotusi po o faafitauli i mamanu poʻo tulaga faʻapitoa, ma le faʻamoemoe e faʻaleleia atili. le lelei o mafaufauga. I lenei faʻamatalaga e tolu vaega: auʻiliʻiliga, iloiloga ma le fatufatuaʻi.
E tusa ai ma le https://www.youtube.com/watch?v=IPgdBai7HxY
Uiga o le suʻesuʻeina ma le iloiloina o faʻamatalaga (manatu) e faʻavae i luga o le fesiligia o le mea moni (faifesili), uiga (le faʻamaoni), popole e malamalama i mea, tutoʻatasi (mafai ona tuʻuina atu ia i tatou lava tulaga masani, faʻamaonia ma faʻamalamalamaina o tatou lava filosofia o le olaga). E le o se faitioga faataumaoi, ae o se auiliiliga o mea e fai mai pe tusia.
E faapefea ona fai? E leai se mea e manatu māmā i ai, ae e aunoa ma le pau atu i le masalosalo.
Fai mai Geoff Pynn (Iunivesete o Ilinoi i Matu), o le mafaufau loloto o le ituaiga o mafaufauga lea na suʻesuʻeina ma le totoa ia finauga e faʻamaonia ai mea tatou te manatu. Ia mautinoa o loʻo i ai a tatou mafuaaga lelei (e le o le amio, ae masalo e moni) e talitonu ai i se mea. Matou te mafaufau lelei ma matou te mananaʻo e faʻatatau i mafaufauga faitio.
O le Fono a le Atunu'u mo le Tulaga Maualuga i Mafaufauga Fa'aituau fa'amatalaina mafaufauga fa'apitoa o se fa'atonuga fa'ale-atamai o le fa'atinoina ma le atamai fa'atatau, fa'aogaina, au'ili'ili, fa'amaopoopo ma/po'o le iloiloina o fa'amatalaga na aoina pe fa'atupuina e ala i le mata'ituina, poto masani, manatunatuga, mafaufauga po'o feso'ota'iga, e fai ma ta'iala i talitonuga ma gaioiga ". O le faiga o mafaufauga faitio e taofia ai o tatou mafaufau mai le oso sa'o i faaiuga.
E mafai ona aoteleina i le faapea mai o le manatu faitio o le mafaufau mataalia, o le mafaufau e taulaʻi i sini. E tusa ai ma le tala a José Carlos Ruiz (faifilosofia ma le lauiloa), o le tomai e maua e i tatou uma e malamalama ai i lo tatou lalolagi i fegalegaleaiga ma le lalolagi o isi.
E tusa ai ma le tulaga o aʻoaʻoga: I tulaga tau a'oa'oga, o se fa'auigaina o mafaufauga fa'apitoa e fa'aalia ai se polokalame fa'atino e ausia ai se sini fa'aaoaoga. O lenei fa'amoemoega fa'aa'oa'oga o le aloa'ia, vaetamaina, ma le fa'atinoina e tamaiti a'oga o na ta'iala ma tulaga fa'ata'atia. O lena vaetamaina ma le faʻatinoga, i le isi itu, e aofia ai le mauaina o le poto, tomai, ma uiga o se tagata mafaufau loloto.
O se ituaiga o mafaufauga e sau mai le mafaufau loloto. O le gaioiga (mafaufau) ma le taunuuga (mafaufau) e manaʻomia ai se uiga poʻo se agaga faitio e mafua ai le masalosalo i soʻo se faʻamatalaga poʻo se manatu. Pe, i se isi faaupuga, e tatau ona i ai se naunautaiga e malamalama ma faʻalatalata atu i le moni o mea uma. A maeʻa lenei mea, o le a mafai ona tatou talanoa i le gafatia ona o le a taumafai e foia le masalosalo poʻo le le talitonuina mai se auʻiliʻiliga (suʻesuʻega faʻapitoa) e faʻamasino ma iloilo se mea moni, mea moni poʻo se faʻamatalaga tutoʻatasi. O le taunuuga o lenei faagasologa o le a avea ma se manatu faʻapitoa, fausia mai mafuaʻaga e faʻamaonia ai lona aoga.
O mafaufauga faitio e amata mai i lo tatou fa'anatura fa'anatura e fa'atino ai le fa'atatau.
E le gata i lea, o lenei auala o mafaufauga e mafai ona faʻaaogaina o se "filosofia o le olaga", faʻafetai i le tutoʻatasi ma le tutoʻatasi o le a ausia ona o le a tatou maua le tomai e tuʻuina atu ia i tatou lava masani, faʻamaonia ma faʻamalamalamaina lo tatou faasinomaga ma faʻavae a tatou lava filosofia o le olaga. . O le tulaga tonu lava lea na taumafai e faʻalauiloa mai aʻoaʻoga i inisitituti ma iunivesite, ma manatu mamafa tele i lona taua i lenei vaega.
Afai o mafaufauga faitio e lautele le mafaufau e aofia ai soʻo se mafaufauga faʻaeteete i soʻo se autu mo soʻo se faʻamoemoe, o le fofoina o faʻafitauli ma le faia o filifiliga o le a avea ma ituaiga o mafaufauga faitio, pe a fai ma le faʻaeteete. I tala faasolopito, o le "mafaufau faitio" ma le "fofoina o faafitauli" e lua igoa mo le mea lava e tasi. Afai e manatu fa'aletonu e sili atu ona vaapiapi e aofia ai na'o le iloiloga o mea tau le atamai, ona e le fiafia lea i le fo'ia o fa'afitauli ma le faia o fa'ai'uga, e aoga.
O sini o le malamalama ma le faaaogaina, e pei ona faailoa mai e igoa, e aofia ai le malamalama ma le faaaogaina o faamatalaga. O tomai ma tomai fa'apitoa e fa'aalia i vaega aupito maualuga e tolu o au'ili'ili, fa'asologa, ma iloiloga. O le fa'ata'otoga o le taxonomy a Bloom o lo'o tu'uina mai ai fa'ata'ita'iga nei o fa'amoemoega i la'asaga nei:
Manulauti au'ili'ili: mafai ona iloa manatu e le'i fa'ailoaina, mafai ona siaki le ogatasi o manatu fa'atasi ma fa'amatalaga tu'uina atu ma manatu, mafai ona iloa auala lautele fa'aaogaina i fa'asalalauga, fa'asalalauga ma isi mea fa'aoleole Fa'aupuga Fa'atosina: fa'atulaga manatu ma fa'amatalaga tusitusia, mafai ona fa'ailoa auala e su'e ai se manatu, tomai e fai ma suia manatu.
Manulauti o le iloiloga: mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia, faʻatusatusaga o aʻoaʻoga autu e uiga i aganuʻu faʻapitoa.
O le au'ili'iliga, tu'ufa'atasiga, ma le iloiloga o sini o le taxonomy a Bloom na ta'ua fa'atasi o le "maualuga-maualuga mafaufau tomai" (Tankersley 2005: ch. 5).
E ui lava o le fa'asologa o le au'ili'iliga-fa'asologa o le iloiloga e fa'ata'ita'i i vaega fa'atatau o su'esu'ega a Dewey's (1933), e le'i masani ona fa'aaogaina le taxonomy a Bloom e fai ma fa'ata'ita'iga mo se faiga o mafaufauga ogaoga. A o viia le taua musuia o lana sootaga o vaega e lima o sini manatu i se tasi vaega o sini manatua, Ennis (1981b) matauina o vaega e leai ni taiala e faatatau i autu uma ma vaega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i le kemisi e matua ese lava mai suʻesuʻega i tusitusiga e leai se aoga i le aʻoaʻoina o auʻiliʻiliga o se ituaiga masani o mafaufauga. E le gata i lea, o le faʻatonuga faʻatulagaina e foliga mai e fesiligia i tulaga maualuga o le lafoga a Bloom. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia e foliga mai e sili atu le lavelave nai lo le mafai ona faʻatulagaina faʻamatalaga ma manatu i se tusitusiga.
O le toe fa'afouina o le lafoga a Bloom (Anderson et al. 2001) e fa'avasegaina ai le fa'agasolo o le mafaufau i se fa'amoemoe fa'alea'oa'oga (e pei o le mafai ona manatua, fa'atusatusa, pe fa'amaonia) mai fa'amatalaga fa'amatalaga o le sini ("iloa"), e mafai ona fa'amaoni. ., manatu, fa'atonuga po'o metacognitive. O le taunuuga o se lisi o ituaiga autu e ono o faiga fa'alemafaufau e ta'ita'ia e le faiaoga: manatua, malamalama, fa'aoga, au'ili'ili, iloilo, ma le fatuina. O tusitala o loʻo tausia le manatu o se faʻauluuluga o le faʻalauteleina o le lavelave, ae ia iloa nisi faʻaoga, mo se faʻataʻitaʻiga, i le va o le malamalama ma le faʻaogaina. Ma latou te faatumauina le manatu o mafaufauga ogaoga ma le foia o faafitauli e ui atu i faiga sili ona faigata o le mafaufau. O faaupuga 'mafaufau faitio' ma le 'foia o fa'afitauli' tusi ai:
I le taxonomy toe teuteu, e na'o ni nai vaega laiti, e pei o le inferring, o lo'o lava vaega tutusa e fa'atatauina o se tomai fa'apitoa fa'apitoa e mafai ona a'oa'oina ma iloilo o se tomai lautele.
O le mea lea, o le mea e taʻua o le "maualuga maualuga le mafaufau tomai" i tulaga maualuga o auʻiliʻiliga, tuʻufaʻatasia ma iloiloga o le taxonomy ua naʻo tomai faʻapitoa mafaufau, e ui lava e le o mai ma tulaga lautele mo a latou iloiloga.
El mafaufauga fatufatuaʻi, o lo'o fa'atasi ma mafaufauga faitio. O le mafaufau i le fa'amatalaga o se mea mata'utia po'o se mea na tupu, e pei o le Ferryboat, e mana'omia ai mafaufauga fa'afofoga e fausia ai fa'amatalaga fa'amalamalama talafeagai. E fa'apena fo'i, o le mafaufau i se fesili tau faiga fa'avae, e pei o le Sui Fa'atonu, e mana'omia ai le sogasoga e fai ai ni filifiliga. Nai lo lena, o le fatufatuaʻi i soʻo se matata e tatau ona paleni i se iloiloga taua o le ata o le ata vali poʻo le tala poʻo le matematika.
- Eseesega i le va o mafaufauga faitio ma le agaga
O le agaga faitio e faasino i uiga e masalosalo ma masalosalo i le moni o faamatalaga, manatu poo le mea moni lava ia. Mo lenei mafuaaga, ua manatu ai Elder ma Paulo o le mafaufau faitio o se tasi lea o tomai faalemafaufau e fitu mo le mafaufau faitio.
- Eseesega i le va o mafaufauga faitio ma manatu faitio. Na aumai mai se semina i le Iunivesite o Columbia lea na mafai ai ona ou auai. Polofesa Bernard E. Harcourt.
E le tutusa a'oa'oga fa'aituau ma mafaufauga fa'aituau. O a'oa'oga fa'apitoa e fa'avae i elemene e ono: o le fa'afoliga o le tagata faitio; le taua tele o mafaufauga/manatu e mana'omia e fa'atalanoaina ai le tete'e; o le auala o faitioga faifai pea; le auala o le manatu mamafa; o le sootaga vavalalata i le va o aʻoaʻoga ma faʻatinoga (suia le lalolagi); ma suia le lalolagi mai le manatu o le faasaolotoina. E pei ona mafai ona tatou vaʻaia, o le talitonuga faʻapitoa e iai se vaega faʻapolokiki, e fesoʻotaʻi ma le suiga o le faiga talu ai e fafagaina i se vaega tele e le faitioga a Marx. O mafaufauga faitio, i le isi itu, e mafai ona faʻaaogaina e fesiligia ai mea sili atu pe faigofie, e pei o se fuaiupu.
- Eseesega i le va o mafaufauga faitio ma filosofia faitio: Tusi ma faʻamaeʻa ma Kant. Na aumai mai se semina i le Iunivesite o Columbia lea na mafai ai ona ou auai. Polofesa Bernard E. Harcourt.
Pe a tatou talanoa e uiga i filosofia faitio, o le tele o taimi tatou te faasino i Kant ma le aganuu Kantian. O le filosofia faitio a Kant e lua auala, e faaopoopo atu i le manatu faitio. O fete'ena'iga o le faitauina o nei mea na maua mai ai manatu 'ese'ese o le uiga o faitioga. I Kant, sa i ai se auala e faʻafesoʻotaʻi ai le manatu o faitioga i le manatu Latina o le cri (tulaga ese, eseesega i le va o le moni ma le sese, faʻasese). O le fatuina o lenei tulaga ese o le galuega lea e faalagolago i le itu o le taumafai e saili le mea moni. O le galuega lona lua e faʻalagolago i le avanoa e iloa ai le mea e manatu e moni ma i le taimi lava e tasi o nei Kantian fausaga o tulaga o le avanoa e iloa ai le faʻaseseina o le manatu e faapea o se mea e mafai ona iloa e ala i le tulaga o le avanoa faʻasolopito, o le mea lea e tatau ona tatou suʻesuʻeina. gafa, tulaga ma avanoa e mafaufau ai e pei ona tatou faia i aso nei.
Mai nei fa'amatalaga e mafai ai ona tatou malamalama o le mafaufauga faitio o Dewey e latalata tele i le taimi nei e tula'i mai i le manatu o Kant, i lalo o le mautauave o le sapere aude (taumafai e iloa), taumafai e iloa le va o le mea moni ma le mea sese mai le mafuaaga.
Ae ui i lea, e le mafai ona tatou faʻamaonia o latou mea e tasi, talu ai o mafaufauga faʻapitoa e faʻalauteleina ai lenei manatu Kantian ma isi mea e sili atu ona aoga, suʻesuʻe ma fatufatuaʻi.
Afai o le autu o le mafaufau loloto, e pei ona tatou vaʻaia i le semantic method, o le faʻatonuina o mafaufauga mafaufau, o manatu e mafai ona fesuisuiaʻi e tusa ai ma lona faʻamoemoega, o lona faʻamoemoega, o le taʻiala a le tagata, ma le faitotoʻa mo le faʻaeteete. , ma le vaega o le mafaufau e taulai i ai.
E tusa ai ma lona lautele:
- Fa'atapula'a ile fa'avae o fa'amatalaga ma fa'ata'ita'iga (Dewey)
- E oʻo atu i le iloiloga o oloa o mafaufauga.
E tusa ai ma lou sini:
- Fausiaina o se faamasinoga
- Latou te faʻatagaina gaioiga ma talitonuga o se taunuuga o le faʻaogaina o mafaufauga faʻapitoa.
E tusa ai ma aiaiga e tatau ona faʻaeteete (O nei faʻamatalaga eseese o tulaga mo mafaufauga faʻapitoa e le o fetaui ma le tasi ma le isi):
- "aʻoaʻiga faʻapitoa" (Scriven ma Paul 1987)
- "talafeagai" (Ennis 1991). Stanovich and Stanovich (2010) ua fautuaina e faavae le manatu o le mafaufau loloto i luga o le manatu o le saʻo, lea latou te malamalama i ai o le tuufaatasiga o le epistemic rationality (faʻafetaui talitonuga i le lalolagi) ma meafaigaluega faʻapitoa (optimizing goal fulfillment); o se tagata faitio, i lona manatu, o se tasi e "manatu e faʻamalo le tali maualalo o le mafaufau tutoʻatasi."
- "atamai" (Lipman 1987) - "le iloiloga o soʻo se talitonuga poʻo se ituaiga o malamalama i le malamalama o faʻavae e lagolagoina ai ma faʻamatalaga faaopoopo o loʻo faʻatatau i ai" (Dewey 1910, 1933);
E tusa ai ma le vaega manatu:
- Taofi le faamasinoga i le taimi o mafaufauga (Dewey ma Mcpeck)
- Su'esu'ega a'o taofia le faamasinoga (Bailin and Battersby 2009)
- Le fa'ai'uga o le fa'amasinoga (Facione 1990a)
- O le tali faʻalagona mulimuli ane i lenei faʻamasinoga (Siegel 1988).
Pe o aofia ai pe leai foi se vaega tau amio
- Dewey, e pei o le tele o tagata mafaufau, tuʻueseese mafaufauga faʻapitoa ma le atinaʻeina o faʻatusatusaga faʻaagafesootai i tamaiti aʻoga.
- E fa'aopoopo e Ennis i mafaufauga fa'aituau le fa'amatalaga e taua tele le mafai ona tausia le mamalu ma le taua o tagata ta'ito'atasi.
ver https://medicoplus.com/psicologia/tipos-pensamiento
O mafaufauga faitio o se tasi lea o ituaiga autu e 24 o mafaufauga ma fegalegaleai ma isi ituaiga o mafaufauga, e pei o:
- Mafaufau fa'apitoa
- Mafaufau fa'afesili
- Mafaufauga su'esu'e
- Manatu eseese
- Mafaufauga talafeagai
- Faiga mafaufau
- Mafaufau loloto
- Mafaufauga toso
O mafaufauga faʻapitoa o loʻo nofoia se nofoaga taua i totonu o le epistemological currents, o se tasi o tulaga e lima e faʻatatau i le faʻalagolago i le avanoa e iloa ai.
A) Faipule
B) Le masalosalo
C) Fa'amata'u ma le fete'ena'i
D) Fa'ata'ita'iga
E) O faitioga po o mafaufauga faitio
O se tulaga e feteenai ma dogmatism talu ai e fesiligia e puna o le poto ma le le talitonuina ina ia mafai ai ona faʻamaonia ma le mautinoa o loʻo ia malamalama i mea na te iloa ma o lenei malamalama e faʻatuatuaina.
O mafaufauga faitio e fesoʻotaʻi vavalalata i filosofia, o se vaega o le mafuaaga o lenei mea. O le filosofia e leai se isi mea nai lo le sailiga mo le malamalama e faʻavae i luga o le tuʻuina atu o fesili taua e fesoasoani e faʻatulaga ai i tatou lava ma faʻalatalata i ai. E mafai ona vaʻaia i lalo o lenei faʻamatalaga e tutusa, ma le eseesega o filosofia faʻatulagaina ma faʻatulagaina mafaufauga ogaoga i se aʻoga faʻaleaʻoaʻoga.
E le gata i lea, e mafai ona tatou vaʻavaʻai i mafaufauga faʻapitoa i isi aʻoga ma isi galuega faʻaoga, e ui lava e itiiti le faʻalavelave i filosofia, e pei o le tusitala, poʻo se faamasino e tatau ona iloilo ma tausia faʻamatalaga moni e faʻavae ai se faʻamasinoga saʻo.
Ioane Dewey na fa'aofiina le upu "mafaufau fa'apitoa" o le igoa o se sini fa'aa'oa'oga, lea fa'ailoaina ma se mafaufauga fa'asaienisi.
Na ia faauigaina o le "gaioiina, tumau ma le faaeteete iloiloga o soʻo se talitonuga poʻo se ituaiga o malamalama i le malamalama o faʻavae o loʻo lagolagoina ai ma faʻaiuga mulimuli ane o loʻo faʻatatau i ai."
O le mea lea, na faailoa ai e Dewey o se masani o le manatu o se uiga faasaienisi. O ana upusii uumi mai ia Francis Bacon, John Locke, ma John Stuart Mill ua faailoa mai ai e le o ia o le tagata muamua na fautuaina le atiina ae o se uiga faasaienisi o le mafaufau e avea o se sini faaleaoaoga.
O manatu o Dewey na fa'atinoina e nisi o a'oga na auai i le Su'esu'ega e valu Tausaga i le 1930s na lagolagoina e le Association for Progressive Education in America. Mo lenei su'esu'ega, e 300 iunivesete na malilie e iloilo mo le fa'au'u mai e 30 a'oga maualuluga filifilia po'o faiga a'oga i le atunu'u atoa na fa'ata'ita'i i anotusi ma metotia fa'afaiaoga, tusa lava pe le'i mae'a e le au fa'au'u a'oa'oga a le a'oga maualuga i lena taimi. O se tasi o fa'amoemoega o le su'esu'ega o le su'esu'eina lea e ala i le su'esu'eina ma le fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona lelei le tautua a le a'oga maualuga i le Iunaite Setete i tupulaga talavou (Aikin 1942). Aemaise lava, na talitonu le au ofisa o le aʻoga e tatau i tupulaga talavou i totonu o le temokalasi ona atiina ae le masani o le mafaufau loloto ma le mafai ona foia faafitauli (Aikin 1942: 81). O le mea lea, o galuega a tamaiti aoga i totonu o le potuaoga e masani ona aofia ai se faafitauli e foia nai lo se lesona e aʻoaʻoina. Aemaise lava ile numera ma le faasaienisi, na taumafai aʻoga e tuʻuina atu i tamaiti aʻoga le poto masani i mafaufauga manino ma saʻo aʻo latou foia faafitauli.
O mafaufauga faitio po'o mafaufauga e afua mai i le iloa o se fa'afitauli. O se uiga lelei o le mafaufau e galue i se taumafaiga e foia le faʻafitauli ma oʻo atu i se faʻaiʻuga faʻafuaseʻi e lagolagoina e faʻamatalaga avanoa uma. E moni lava O se faiga e fo'ia ai fa'afitauli e mana'omia ai le fa'aogaina o le atamai fa'afofoga, fa'amaoni o le mafaufau, ma le fa'amasinoga lelei. O le fa'avae o le metotia su'esu'e fa'asaienisi. O le manuia o le faatemokalasi e faʻalagolago tele i le naunau ma le gafatia o tagatanuu e mafaufau loloto ma mafaufau loloto i faʻafitauli e tatau ona latou feagai, ma o le faʻaleleia o le lelei o latou mafaufauga o se tasi lea o sini autu o aʻoaʻoga. (Progressive Education Association Commission on the Relationship between School and University, 1943: 745–746)
I le 1933, na lomia ai e Dewey se lomiga tele na toe tusia o lana lomiga Auala Tatou te Mafaufau ai, faʻatasi ai ma le ulutala "O se faʻamaoniga o le sootaga o mafaufauga faʻapitoa ma le faʻagasologa o aʻoaʻoga." E ui o le toe fuata'iga o lo'o fa'asaoina ai le fa'avae ma le anotusi o le ulua'i tusi, na faia e Dewey ni suiga.
Na ia toe tusia ma faafaigofie lana au'ili'iliga o le faagasologa o mafaufauga, fa'amalamalama manino ma fa'amalamalama atili ona manatu, suia le faaupuga 'induction' ma le 'toesea' i fasifuaitau 'pulea o fa'amaumauga ma fa'amaoniga' ma le 'pulea o mafaufauga ma manatu', na ia faaopoopo nisi ata, toe faatulaga mataupu, ma toe iloilo vaega o le aʻoaʻo atu ina ia atagia mai ai suiga i aʻoga talu mai le 1910.
Glaser (1941) lipoti i lana suʻesuʻega faafomaʻi le metotia ma taunuuga o se faʻataʻitaʻiga i le atinaʻeina o mafaufauga faʻapitoa na faia i le tautoulu o le 1938. Na ia faʻamatalaina mafaufauga faʻapitoa e pei ona faʻamatalaina e Dewey mafaufauga mafaufau:
O mafaufauga fa'apitoa e mana'omia ai se taumafaiga faifai pea e su'esu'e so'o se talitonuga po'o se ituaiga o malamalama e fa'atatau i fa'amaoniga lagolago ma fa'ai'uga fa'aopoopo e fa'atatau i ai. (Glaser 1941:6; cf. Dewey 1910:6; Dewey 1933:9).
O le itu o mafaufauga faitio e foliga mai e sili ona faigofie i le faʻaleleia lautele o le uiga o le naunau e mafaufau loloto i faʻafitauli ma mataupu e pa'ū i totonu o le malo o le tagata lava ia. O se uiga o le mana'o i fa'amaoniga o talitonuga e sili atu ona fa'atatau i le fesiitaiga lautele. O le atina'eina o le tomai e fa'aoga ai mafaufauga fa'atatau ma metotia su'esu'e, peita'i, e foliga mai e fa'apitoa e feso'ota'i ma, e moni lava fa'atapula'aina e, o le mauaina o fa'amatalaga talafeagai ma mea moni e feso'ota'i ma le fa'afitauli po'o le autu e aga'i i ai. (Glaser 1941: 175)
O taunuʻuga o suʻega faifaipea ma amioga mataʻituina na faʻaalia ai o tamaiti aʻoga i le vaega faʻalavelave na faʻatumauina lo latou tuputupu aʻe i le mafai ona mafaufau loloto mo le itiiti ifo ma le ono masina pe a uma le faʻatonuga faʻapitoa.
I le 1948, na filifili ai se vaega o tagata su'esu'e a le kolisi a Amerika e atia'e ta'iala tau a'oa'oga ma se upu masani e mafai ona latou fa'aogaina e feso'ota'i ai le tasi ma le isi e uiga i mea tau su'ega. O le muamua o nei taxonomies, mo le cognitive domain, na faʻaalia i le 1956 (Bloom et al. 1956) ma aofia ai faʻamoemoega mafaufauga. Ua ta'ua o le taxonomy a Bloom. O le taxonomy lona lua, mo le vaega a'afia (Krathwohl, Bloom, and Masia 1964), ma le taxonomy lona tolu, mo le psychomotor domain (Simpson 1966-67), na aliali mai mulimuli ane. O ta'iala ta'itasi e fa'atulagaina, ma o le ausiaina o se fa'amoemoe maualuga tau a'oa'oga e fa'apea e mana'omia ai le ausia o sini fa'aa'oa'oga tutusa.
O le taxonomy a Bloom e ono vaega autu. Mai le itiiti ifo i le sili, latou te iloa, malamalama, faʻaoga, auʻiliʻiliga, faʻasologa ma iloiloga. I totonu o vaega ta'itasi, o lo'o i ai vaega laiti, e fa'atonuina fo'i fa'asologa mai le a'oga a'o le'i a'oga mulimuli ane. O le vaega pito i lalo, e ui ina taʻua o le "poto", e gata i sini o le manatuaina o faʻamatalaga ma mafai ona manatua pe iloa, e aunoa ma se suiga tele i tua atu o le faʻatulagaina (Bloom et al. 1956: 28-29). O vaega pito i luga e lima o loʻo taʻua faʻatasi "o le atamai ma tomai" (Bloom et al. 1956: 204). O le faaupuga ua naʻo se isi igoa mo tomai faʻapitoa ma tomai:
E ui ina fa'ailoaina fa'amatalaga po'o le malamalama ose taunu'uga taua o a'oa'oga, e to'aitiiti lava faia'oga o le a fa'amalieina i le manatu i lenei mea o le taunu'uga autu pe na'o le a'oa'oga. O le mea e manaʻomia o ni faʻamaoniga e mafai e tamaiti aʻoga ona faia se mea ma lo latou malamalama, o lona uiga, e mafai ona latou faʻaogaina faʻamatalaga i tulaga fou ma faʻafitauli. E fa'amoemoe fo'i tamaiti a'oga e maua ni auala fa'apitoa mo le fo'ia o fa'afitauli fou ma mea fou. O le mea lea, e faʻamoemoe pe a feagai le tamaititi ma se faʻafitauli poʻo se tulaga fou, o le a ia filifilia se metotia talafeagai e osofaʻia ai ma o le a tuʻuina atu faʻamatalaga talafeagai, mea moni ma mataupu faavae. O lenei mea ua faaigoaina "mafaufauga faitio" e nisi, "mafaufau manatunatu" e Dewey ma isi, ma "foia faafitauli" e isi.
O sini o le malamalama ma le faaaogaina, e pei ona faailoa mai e igoa, e aofia ai le malamalama ma le faaaogaina o faamatalaga. O tomai ma tomai fa'apitoa e fa'aalia i vaega aupito maualuga e tolu o au'ili'ili, fa'asologa, ma iloiloga. O le fa'ata'otoga o le lafoga a Bloom (Bloom et al. 1956: 201-207) o lo'o tu'uina mai ai fa'ata'ita'iga nei o fa'amoemoe i vaega nei:
Manulauti au'ili'ili: mafai ona iloa manatu e le'i fa'ailoaina, mafai ona siaki le ogatasi o manatu fa'atasi ma fa'amatalaga tu'uina atu ma manatu, mafai ona iloa auala lautele fa'aaogaina i fa'asalalauga, fa'asalalauga ma isi mea fa'aoleole Fa'aupuga Fa'atosina: fa'atulaga manatu ma fa'amatalaga tusitusia, mafai ona fa'ailoa auala e su'e ai se manatu, tomai e fai ma suia manatu.
Manulauti o le iloiloga: mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia, faʻatusatusaga o aʻoaʻoga autu e uiga i aganuʻu faʻapitoa.
O le au'ili'iliga, tu'ufa'atasiga, ma le iloiloga o sini o le taxonomy a Bloom na ta'ua fa'atasi o le "maualuga-maualuga mafaufau tomai" (Tankersley 2005: ch. 5). E ui lava o le fa'asologa o su'esu'ega-fa'asologa-fa'avasegaga e fa'ata'ita'iina vaega a Dewey (1933) o le su'esu'ega fa'atatau o le fa'agasolo o mafaufauga fa'afofoga, ae e le'i fa'aaogaina e fai ma fa'ata'ita'iga mo se faiga o mafaufauga ogaoga. A o viia le taua musuia o lana sootaga o vaega e lima o sini manatu i se tasi vaega o sini manatua, Ennis (1981b) matauina o vaega e leai ni taiala e faatatau i autu uma ma vaega.. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i le kemisi e matua ese lava mai suʻesuʻega i tusitusiga e leai se aoga i le aʻoaʻoina o auʻiliʻiliga o se ituaiga masani o mafaufauga. E le gata i lea, o le faʻatonuga faʻatulagaina e foliga mai e fesiligia i tulaga maualuga o le lafoga a Bloom. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia e foliga mai e sili atu le lavelave nai lo le mafai ona faʻatulagaina faʻamatalaga ma manatu i se tusitusiga.
O se fa'afouga o le lafoga a Bloom (Anderson et al. 2001) faʻavasegaina le faʻaogaina o le mafaufau e faʻamoemoeina i se faʻamoemoega faʻaleaʻoaʻoga (e pei o le mafai ona manatua, faʻatusatusa pe faʻamaonia) mai faʻamatalaga faʻamatalaga o le faʻamoemoe ("malamalama"), lea e mafai ona faʻamaoni, manatu, faʻasologa poʻo metacognitive. O le taunuuga o le mea ua taʻua o le "Taxonomy Table" ma laina e fa mo ituaiga o faʻamatalaga faʻamatalaga ma ono koluma mo ituaiga autu e ono o gaioiga o le mafaufau. E taʻua e le au tusitala ituaiga o gaioiga faʻapitoa e ala i veape, e faʻaalia ai lo latou tulaga o ni gaioiga faalemafaufau. Toe fa'aigoa le vaega 'malamalama' i le 'malamalama' ma le vaega 'fa'agasolo' e 'fausia', ma suia le fa'asologa o le fa'asologa ma le iloiloga.. O le taunuuga o se lisi o ituaiga autu e ono o faiga fa'alemafaufau e ta'ita'ia e le faiaoga: manatua, malamalama, fa'aoga, au'ili'ili, iloilo, ma le fatuina. O tusitala o loʻo tausia le manatu o se faʻasologa o le faʻalauteleina o le lavelave, ae ia iloa nisi o loʻo faʻapipiʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, i le va o le malamalama ma le faʻaaogaina. Ma latou te faatumauina le manatu o mafaufauga ogaoga ma le foia o faafitauli e ui atu i faiga sili ona faigata o le mafaufau. O faaupuga 'mafaufau faitio' ma le 'foia o fa'afitauli' tusi ai:
O lo'o fa'aaogaina lautele ma e matele ina avea ma 'maatulimanu' o le fa'amamafa o mataupu aoaoina. O mea uma e lua e masani ona aofia ai le tele o gaioiga e mafai ona faʻavasegaina i sela eseese i le Taxonomy Table. O lona uiga, i so'o se tulaga, o sini e aofia ai le foia o faʻafitauli ma mafaufauga faʻapitoa e ono manaʻomia ai faʻagasologa o le mafaufau i le tele o vaega i le vaega o le faagasologa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mafaufau loloto i se autu atonu e aofia ai se malamalama faʻapitoa e iloilo ai le autu. Ona mafai lea e se tasi ona iloilo manatu eseese i tulaga o taiala ma atonu e fatuina ai se tala fou ae mafai ona puipuia i lenei autu. (Anderson et al. 2001: 269-270; faatusilima i le uluai kopi)
I le taxonomy toe teuteu, e na'o ni nai vaega laiti, e pei o le inferring, o lo'o lava vaega tutusa e fa'atatauina o se tomai fa'apitoa fa'apitoa e mafai ona a'oa'oina ma iloilo o se tomai lautele.
O se sao faasolopito i sikolasipi faafilosofia i le manatu o mafaufauga faitio o se tusiga i le 1962 i le Harvard Educational Review na saunia e Robert H. Ennis, ua faaulutalaina “A Concept of Critical Thinking: A Proposed Basis for Research in Teaching and Assessment critical thinking ability ”(Ennis 1962). Na avea Ennis ma ona amataga se manatu o mafaufauga faitio na tuuina mai e B. Othanel Smith:
O le a tatou mafaufau e uiga i gaioiga e aofia ai i le suʻesuʻeina o faʻamatalaga atonu tatou te talitonu i ai, poʻo isi. Fai mai se tasi failauga, mo se faʻataʻitaʻiga, "O le Saolotoga o lona uiga o faaiuga i le taumafaiga manuia a Amerika e le faia i le mafaufau o se ofisa pule ae o le maketi saoloto." Ia, afai tatou te fia iloa po o le a le uiga o lenei faamatalaga ma fuafua pe tatou te taliaina pe teena, o le a tatou auai i se manatu faapea, ona o le leai o se faaupuga sili atu, o le a tatou taʻua o le mafaufau loloto. Afai e mana'o se tasi e fai mai ua na'o se ituaiga o fa'afitauli lea e fa'amoemoe e filifili pe fa'atuatuaina pe leai, matou te le tete'e. Ae mo o tatou faamoemoega tatou te filifili e taʻua o le mafaufau loloto. (Smith 1953: 130)
I le faʻaopoopoina o se vaega masani i lenei manatu, na faʻamatalaina e Ennis mafaufauga faʻapitoa o "le iloiloga saʻo o faʻamatalaga" (Enisi 1962: 83). E faavae i luga o lenei faʻamatalaga, na ia faʻavasegaina 12 "itu" o mafaufauga faʻapitoa e fetaui ma ituaiga poʻo vaega o faʻamatalaga, e pei o le faʻamasinoina pe faʻatuatuaina se faʻamatalaga mataʻituina ma le malamalama i le uiga o se faʻamatalaga. Na ia taʻua e leʻi aofia ai le faʻamasinoina o faʻamatalaga o tau. I le sopoia o itu e 12, na ia iloga ai itu e tolu o mafaufauga faitio: manatu (faamasino le sootaga i le va o uiga o upu ma fuaiupu), fuafaatatau (malamalama i tulaga mo le faʻamasinoina o faʻamatalaga) ma fa'apitoa (le lagona o le faamoemoega autu). Mo itu taʻitasi, na faʻamatalaina e Ennis le faʻatatauga talafeagai, e aofia ai faʻavae.
I le vaitau o le 1980 ma le 1983 sa i ai se faʻaopoopoga o le mafaufau i le atinaʻeina o tomai mafaufau. O le Konafesi Faava-o-malo faaletausaga i le Critical Thinking and Educational Reform ua tosina mai ai le fiasefulu afe o faiaoga o tulaga uma talu mai lona amataga i le XNUMX. I le XNUMX, na faalauiloa ai e le Komiti o Su'esu'ega Ulufale a le Kolisi le manatu o se tasi o agavaa fa'apitoa e ono e mana'omia e tamaiti a'oga kolisi. O matagaluega o aʻoaʻoga i le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa na amata ona faʻapipiʻi sini mafaufau i a latou taʻiala mo mataupu aʻoga.
O mafaufauga fa'apitoa o le fa'agasologa lea o le mafaufau i manatu po'o tulaga ina ia malamalama atoatoa i ai, fa'ailoa o latou a'afiaga, fai fa'amasinoga, ma/po'o ta'ita'ia faiga filifiliga. O mafaufauga faʻapitoa e aofia ai tomai e pei o le fesiligia, vavalo, auʻiliʻili, tuʻufaʻatasia, suʻesuʻeina o manatu, faʻamaonia tulaga taua ma faʻafitauli, iloa faʻaituau, ma le vaʻaiga i le va o isi mea. O tamaiti aʻoga o loʻo aʻoaʻoina nei tomai e avea ma tagata mafaufau loloto e mafai ona sili atu i tua atu o faaiuga papaʻu agai i se malamalama loloto atu i faʻafitauli o loʻo latou suʻesuʻeina. E mafai ona latou auai i se faiga su'esu'e latou te su'esu'eina ai fesili lavelave ma le tele o itu, ma fesili e ono le maua ai ni tali manino.
O Suetena o lo'o nafa ma a'oga i le fa'amautinoaina o tamaiti a'oga ta'ito'atasi e fa'amae'aina le a'oga fa'amalosi "e mafai ona fa'aoga mafaufauga fa'atauva'a ma fa'avae tuto'atasi manatu e fa'atatau i le poto ma mafaufauga fa'atatau". I le tulaga o le iunivesite, o se galu fou o tusi aʻoga faʻapitoa, na amataina e Kahane (1971), faʻaaogaina meafaigaluega o le mafaufau i faʻafitauli faʻaagafesootai ma faʻapolokiki i aso nei. I lona ala, na suia ai e kolisi ma iunivesite a Amerika i Matu a latou aʻoaʻoga faʻapitoa i se aʻoaʻoga lautele o aʻoaʻoga ma se ulutala e pei o le "mafaufau faitio" poʻo le "faʻamatalaga." I le 1980, na faʻamaonia ai e le tausi mavaega o iunivesite ma kolisi a le Setete o Kalefonia se aʻoaʻoga faʻapitoa e avea o se manaʻoga lautele, o loʻo faʻamatalaina i lalo: E tatau ona fuafuaina le faʻatonuga o mafaufauga e ausia ai se malamalamaga o le sootaga o le gagana i le tautala. mafai ona au'ili'ili, faitio ma puipuia manatu, fa'afuafua ma fa'aitu'u, ma maua fa'ai'uga moni po'o fa'amasinoga e fa'atatau i fa'ai'uga mautu e maua mai fa'amatalaga manino o le malamalama po'o le talitonuga. O le agava'a aupito maualalo e fa'amoemoeina pe a mae'a lelei a'oa'oga manatu fa'apitoa e tatau ona iloa le fa'avasegaina o mea moni mai le fa'amasinoga, talitonuga mai le poto, ma tomai i faiga fa'avae fa'aulu ma toesea, e aofia ai le malamalama i fa'asesega aloa'ia ma fa'alilolilo ole gagana ma mafaufauga. (Dumke 1980)
Talu mai Tesema 1983, o le Association for Informal Logic and Critical Thinking na lagolagoina sauniga i fonotaga faaletausaga e tolu a le American Philosophical Association. Ia Tesema 1987, na valaaulia ai e le American Philosophical Association's Pre-College Philosophy Committee ia Peter Facione e faia suʻesuʻega faʻapitoa i le tulaga o loʻo i ai nei o mafaufauga faitio ma le iloiloga o mafaufauga faitio. Facione faʻapotopotoina se vaega o le 46 o isi faifilosofia faʻaleaʻoaʻoga ma tagata suʻesuʻe o le mafaufau e auai i le tele-taamilosaga Delphi faagasologa, o le oloa na faaulutalaina Critical Thinking: O se Faʻamatalaga Consensus Faʻapitoa mo Iloiloga Faʻaleaʻoaʻoga ma Faʻatonuga Faʻatonu (Facione 1990a). O le faʻamatalaga na lisiina ai tomai ma uiga e tatau ona avea ma sini o se aʻoaʻoga maualalo maualalo i le mafaufau loloto.
O pisinisi fa'aonaponei ma ta'ita'i fa'apolokiki fa'aalia la latou lagolago mo mafaufauga fa'apitoa o se sini fa'aa'oa'oga. I lana 2014 State of the Union Address (Obama 2014), na lisiina ai e le Peresetene o Amerika, Barack Obama, mafaufauga ogaoga o se tasi o tomai e ono mo le tamaoaiga fou o loʻo faʻatatau i lana polokalame Race to the Top. . O se tala i le mekasini pisinisi Forbes na lipotia mai e faapea o le numera tasi o tomai faigaluega, na maua i le iva mai le 10 o galuega sili ona manaʻomia, o le mafaufau loloto, faʻamatalaina o le "faʻaaogaina o mafaufauga ma mafaufauga e iloa ai malosiaga ma vaivaiga o fofo. , faaiuga po o auala i faafitauli ". I le tali atu i ia tagi, ua faʻatupeina e le Komisi Europa le "Critical Thinking in European Higher Education Curricula", o se poloketi suʻesuʻe mai atunuu e iva e atiaʻe taʻiala mo le lelei o aʻoaʻoga faʻapitoa i aʻoaʻoga maualuga a Europa, i luga ole suʻesuʻega a le au suʻesuʻe. o tomai faʻapitoa ma mafaufauga faʻapitoa e faʻamoemoeina e tagata e ana galuega mai le au faʻauʻu lata mai (Domínguez 2018a; 2018b).
Tulaga 1: O loʻo faʻavae uma i luga o le faʻaosofia e tasi: le talitonuina o faʻamatalaga ma le malamalama, faʻamoemoe e latalata atili i le mea moni / malamalama.
Tulaga 2: O lo latou tulaga o loʻo i ai i le isi tuʻufaʻatasiga o aʻoaʻoga, a o latou taumafai e faʻaumatia.
Tulaga 3: O nei talosaga e lua e manatu e taua le fesili ifo ia te oe lava e uiga i le tagata na te iloa e ala i iloiloga a le tagata lava ia.
Tulaga 4: E tofu uma ma se faʻamoemoega aoga, saili e foia faʻafitauli, feteʻenaʻiga ma galue lelei.
O le a? "O le tomai e maua e i tatou uma e malamalama ai i lo tatou lalolagi i le va feagai ai ma le lalolagi o isi. E eseese tulaga." E lua elemene taua:
- O tulaga e faʻatulagaina ai i matou ma e le mafai ona matou filifili.
- Manaomia le aʻoaʻoina e vaʻai i tua atu o le tala. E taua mo le mafaufau e faʻaleleia. O le tomai e fesiligia mea e taula, e le tupu.
E faʻafefea ona faʻafesoʻotaʻi le filosofia ma mafaufauga faitio?
Faʻatuatuaga (e mafai ona felafolafoai, e iai ni faʻataʻitaʻiga sili atu).
O a mea e faalagolago ia te au? O’u manatu, e tatau ona e tausia; ou mana'oga (filifili mai i o'u tulaga ma le talaaga); o'u tapulaa (iloa i latou).
O a mea e le faalagolago ia i tatou? Le manatu o isi ia i tatou, o le alofa o isi; ma mea ua ausia e isi.
Eseesega 1: O le le fiafia o Sapiens e mafua mai i le faʻaitiitia o mea, talu ai e naʻo le vaʻaia o se prism. Mo lenei mafua'aga, na ia fa'ailoa ai e fa'afeso'ota'i fa'ailoga eseese o le meafaitino o su'esu'ega ina ia malamalama atili ai i lona lavelave ma fa'agasolo lelei ai. O mafaufauga faitio e mafua mai i le tele o le talitonuina o talitonuga ma faʻamaoniga, aemaise lava ona o loʻo i ai i le taimi e suitulaga ai le mafaufau i le Atua. Mo lenei mafua'aga, o lo'o taumafai e tu'uina atu le mamafa tele i a tatou mafaufauga, ma le fa'amoemoe sili o le ausiaina o se tuto'atasi o le tagata ma talitonuga o lo latou tulaga.
Eseesega 2: O mafaufauga faitio e masani lava ona taumafai e fa'atatau i le moni o mea o lo'o su'esu'eina e ala i le su'esu'eina ma le toto'a o finauga. Ole su'esu'ega to'ese (fa'atatau) ma su'esu'ega fa'aagasolo (mata'ituina). Sapiens taumafai e faʻalatalata atu i le moni o mea o loʻo ia suʻesuʻeina e ala i le fesoʻotaʻiga o le malamalama ma, mo lenei mea, na te faʻatinoina ana metotia e lima.
Eseesega 3: E ui lava o loʻo i ai metotia Sapiens o loʻo i ai i mafaufauga faʻapitoa (mo se faʻataʻitaʻiga, i le faʻatusatusaina o le mea o suʻesuʻega ma isi mea tutusa e iloagofie ai uiga), e alu atili Sapiens. E mafua ona, i le faaopoopo atu i le i ai o se uiga ma mafaufauga faitio, o le Sapiens methodology e mafai ai ona tuʻuina le mea o suʻesuʻega e faʻatatau i se atoaga (system theory) faʻafetai i le faʻatupuina o vaega e faafaigofie ai le malamalama. O mafaufauga faitio, i le isi itu, e sili atu ona vaivai mai se manatu talafeagai ma le auʻiliʻiliga o finauga ma nofoaga, aloese mai le faʻaogaina o finauga faʻalautele pe faʻasese.
Eseesega 4: Sapiens e faʻatonuina faʻamatalaga ma fesoasoani ia i matou e suʻe ma malamalama i le mea o loʻo suʻesuʻeina e ala i kapoti, fata ma atigi pusa, ae e le tuʻuina atu pe tuʻuina atu faʻamatalaga, ae o le mafaufau loloto e faʻamaonia faʻamatalaga ma le malamalama e faʻamautinoa ai le aoga o ia mea taitasi. .
Mai lenei tu'ufa'atasiga o mea tutusa ma eseesega, e mafai ona tatou fa'ai'u i le fai atu o Sapiens' methodology ma manatu faitio e felagolagoma'i, talu ai latou te nofoia vaega eseese o le mafaufau ma feagai ma le popolega lava e tasi: ia malamalama lelei i mea e galue saoloto mai dogmas.