E otometi lenei faʻaliliuga
āmataga
  >  
sapiens ma mafaufauga faitio
sapiens ma mafaufauga faitio

I lenei galuega e malamalama i le faʻaaogaina Sapalai o le a le manatu faitio ma pe aisea e taua tele ai i le metotia o Sapalai.

A mae'a loa lenei galuega, matou te fa'atuina i le pito o le pepa le tutusa ma le eseesega i le va o metotia o Sapalai fa'atasi ai ma mafaufauga fa'atauva'a ma matou fa'ai'u ai e fetaui aua latou te aofia ai le fa'afitauli lava e tasi (le talitonuina ma le fesiligia o le soifuaga masani tulaga), ae o lo'o nofoia avanoa fa'amatala eseese: a'o Sapalai fesoasoani i le auala e malamalama ai ma faʻafesoʻotaʻi le malamalama, mafaufauga faʻapitoa fesili faʻamatalaga ma le malamalama e faʻamautinoa ai o mea tatou te malamalama i ai e fetaui lelei ma saʻo.

FA'AMATALAGA FA'AVAE

Faatomuaga

O le Sapiens methodology o loʻo tuʻuina mai ai se vavalalata mataʻina i mafaufauga faitio. O tulaga uma e lua e amata mai i le manaʻoga e fesiligia le tulaga quo ma faia mai le feeseeseaiga ma le mea ua taʻu mai ia i tatou e moni ma le malamalama. Ina ia faʻamalieina lenei feeseeseaiga, o loʻo faʻapipiʻiina uma i latou i meafaigaluega e mafai ai ona latou o atu i tua atu o mea ua iloa, faʻatupuina mea fou o le mafaufau.

O le feeseeseaiga muamua a Sapiens e sau mai lona talitonuga o mea uma e fesoʻotaʻi ma, o le mea lea, e le mafai ona tatou iloa se mea mai se tasi prism (e pei ona faʻatupuina i aso nei o le sosaiete faʻapitoa) ae e tatau ona malamalama i mea mai se vaaiga atoa . O le feeseeseaiga lona lua lea na ia faʻaaogaina ai mafaufauga faitio o se tasi lea o faʻafitauli sili ona ogaoga i le lalolagi i aso nei: post-truth ma infoxication. Sapiens na fanau mai i lenei auala e ofo atu ai se meafaigaluega e faafaigofie ai le malamalama o tagata, faʻateʻaina i latou mai se faʻaaliga faigofie o la latou suʻesuʻega ma le lalolagi lautele.

O lea e mafai ai ona tatou malamalama o Sapiens o loʻo faʻaogaina i luga o aʻoaʻoga uma e lua ma mafaufauga ogaoga, talu ai e faʻaaogaina le muamua e tuʻuina atu ai le lona lua. I se isi faaupuga, e taumafai Sapiens e faʻateleina lo tatou malamalama i le mea moni e aunoa ma le taliaina o mea o loʻo tuʻuina mai e lo tatou faʻamatalaga (mafaufauga taua) ma mo lenei mea, o loʻo tuʻuina mai ai ni metotia se lima e mafai ai ona tatou maua se auala agai i le malamalama o le mea o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma isi. o mea faitino, o lo'o iai i lau faiga ma isi faiga (system theory).

O mafaufauga faitio ua aliaʻe i aso nei e tetee atu i le post-true ma le faʻamatalaga. Afai e le fa'aogaina le agava'a fa'apitoa ma mafaufauga fa'apitoa, o le a tatou tatalaina le ala i so'o se fale fa'afiafia o le aso. Talu mai le taimi o le Emeperoa Livy, o faafiafiaga i le Colosseum na faia ina ia ufiufi ai mataupu feteenai ma faafiafiaina le faitau aofaʻi. O lenei tulaga ua masani ai i tatou i o tatou taimi, lea e maua ai e tekinolosi fou ma fesoʻotaʻiga lautele avanoa e maua ai faʻamatalaga ae le o le vaʻaia o saito ma aputi. O mafaufauga faitio e fanau mai i le maofa o filosofia (o loʻo i ai se mea i tua o le mea moni!), Fiailoa ma le fesiligia (manaʻomia le malamalama, alu ese mai le tulaga quo, e sili atu nai lo le mea o loʻo i ai nei lo tatou iloa moni).

METOGA SEMANTIK

O LE A LE FAAITIITIGA

Uiga masani: mafaufau faasaga i se mea po o se tasi ma faailoa atu i le lautele.

Etymology: o le upu faitio e sau mai le upu criterion (le manatu, le masini), o le upu Eleni tutusa kri (n) - (e maua mai le Proto-Indo-European * kr̥n-, lea e maua ai foi i le Latina upu e pei o le secretum, discernere) , i lona sini ia iloatino le mea moni e ala i le faaalia, muamua, le sese po o le sese (faaosoosoga ma sese).

Mai le Latina criticus-a-um, lea i le gagana faafomaʻi ua taʻu mai ai le tulaga matautia po o le tonu o se tagata maʻi ma o le philology e taʻua i le tane le tagata o le faamasino o galuega a le agaga ma i le le faaituau ( faitio) e taʻua ai le faitio. . O se nonogatupe mai le Eleni () o lona uiga e mafai ona faʻamasino, o se faʻamatalaga e maua mai i le soʻotaga sootaga -ikos.

O le veape e fesoʻotaʻi ma le aʻa Indo-European * skribh lea e faʻaalia ai le tipi, vavae ese ma le iloatino.

Fai mai le Google: Seti o manatu poʻo faʻamasinoga e tali atu i se auiliiliga ma e mafai ona lelei pe leaga.

faitio e tusa ai ma le RAE: Iloilo se mea auiliili ma iloilo e tusa ai ma taiala o le mataupu o loo fesiligia.

Taua e tusa ai ma le RAE: Fa'asagatau e fa'amasino mea moni ma amio e masani ona le lelei.

E tusa ai ma le RAE: Fa'amasinoga fa'aalia, lautele fa'alaua'itele, e uiga i se fa'aaliga, se galuega fa'ata, ma isi.

E tusa ai ma le Larousse French Dictionary: Examen détaillé visant à établir la vérité, l'authenticité de quelque chose (Fa'aliliuga: Su'esu'ega au'ili'ili e saili e fa'amautu le mea moni, le moni o se mea).

E tusa ai ma Oxford Languages: Iloilo (se a'oa'oga po'o se fa'ata'ita'iga) i se auala au'ili'ili ma au'ili'ili. O se auiliiliga auiliili ma iloiloga o se mea, aemaise lava o se tusitusiga, filosofia, poʻo se talitonuga faʻapolokiki.

O LE A LE MANATU

Fai mai le Google: O le malosi o tagata e fausia ai manatu ma faʻaaliga o mea moni io latou mafaufau, faʻafesoʻotaʻi le tasi i le isi.

O LE A LE MAFAUFAU FAATULAGA

Mai le faauigaga o le "mafaufau" ma le "faitio / faitio", e mafai ona tatou iloa o le mafaufau loloto o le mafai lea ona fausia ni manatu ma faʻatusa o mea moni (mafaufau) mai le suʻesuʻeina ma le faʻaeteete o mea e mafaufau i ai (toe iloilo). I se isi faaupuga, o se auala e taumafai ai e alu i tua atu o le ata o loʻo i ai nei o le mea moni ma saili e faʻaleleia le malamalama i ai e ala i se faasologa o faiga faʻapitoa. “mafaufauga” ma “faiupu” Ae, ua faʻaaogaina e faʻaalia ai isi uiga eseese, lea e faʻatupuina ai faigata faʻapitoa mo i tatou.. O le mea lea, o le a matou tuʻuina atu le pito sili ona talafeagai i lalo e tuʻuina atu ai le faaupuga o tatou lava uiga.

E tusa ai ma Ennis (1992), o se faagasologa o le manatunatu i le sailiga o le moni masani o mea.. E tusa ai ma Elder & Paul (2003), latou te faauigaina o le auala e mafaufau ai i soo se autu, anotusi po o faafitauli i mamanu poʻo tulaga faʻapitoa, ma le faʻamoemoe e faʻaleleia atili. le lelei o mafaufauga. I lenei faʻamatalaga e tolu vaega: auʻiliʻiliga, iloiloga ma le fatufatuaʻi.

E tusa ai ma le https://www.youtube.com/watch?v=IPgdBai7HxY
Uiga o le suʻesuʻeina ma le iloiloina o faʻamatalaga (manatu) e faʻavae i luga o le fesiligia o le mea moni (faifesili), uiga (le faʻamaoni), popole e malamalama i mea, tutoʻatasi (mafai ona tuʻuina atu ia i tatou lava tulaga masani, faʻamaonia ma faʻamalamalamaina o tatou lava filosofia o le olaga). E le o se faitioga faataumaoi, ae o se auiliiliga o mea e fai mai pe tusia.

E faapefea ona fai? E leai se mea e manatu māmā i ai, ae e aunoa ma le pau atu i le masalosalo.

Fai mai Geoff Pynn (Iunivesete o Ilinoi i Matu), o le mafaufau loloto o le ituaiga o mafaufauga lea na suʻesuʻeina ma le totoa ia finauga e faʻamaonia ai mea tatou te manatu. Ia mautinoa o loʻo i ai a tatou mafuaaga lelei (e le o le amio, ae masalo e moni) e talitonu ai i se mea. Matou te mafaufau lelei ma matou te mananaʻo e faʻatatau i mafaufauga faitio.

O le Fono a le Atunu'u mo le Tulaga Maualuga i Mafaufauga Fa'aituau fa'amatalaina mafaufauga fa'apitoa o se fa'atonuga fa'ale-atamai o le fa'atinoina ma le atamai fa'atatau, fa'aogaina, au'ili'ili, fa'amaopoopo ma/po'o le iloiloina o fa'amatalaga na aoina pe fa'atupuina e ala i le mata'ituina, poto masani, manatunatuga, mafaufauga po'o feso'ota'iga, e fai ma ta'iala i talitonuga ma gaioiga ". O le faiga o mafaufauga faitio e taofia ai o tatou mafaufau mai le oso sa'o i faaiuga.

E mafai ona aoteleina i le faapea mai o le manatu faitio o le mafaufau mataalia, o le mafaufau e taulaʻi i sini. E tusa ai ma le tala a José Carlos Ruiz (faifilosofia ma le lauiloa), o le tomai e maua e i tatou uma e malamalama ai i lo tatou lalolagi i fegalegaleaiga ma le lalolagi o isi.

E tusa ai ma le tulaga o aʻoaʻoga: I tulaga tau a'oa'oga, o se fa'auigaina o mafaufauga fa'apitoa e fa'aalia ai se polokalame fa'atino e ausia ai se sini fa'aaoaoga. O lenei fa'amoemoega fa'aa'oa'oga o le aloa'ia, vaetamaina, ma le fa'atinoina e tamaiti a'oga o na ta'iala ma tulaga fa'ata'atia. O lena vaetamaina ma le faʻatinoga, i le isi itu, e aofia ai le mauaina o le poto, tomai, ma uiga o se tagata mafaufau loloto.

O la tatou faauigaina o le manatu faitio

O se ituaiga o mafaufauga e sau mai le mafaufau loloto. O le gaioiga (mafaufau) ma le taunuuga (mafaufau) e manaʻomia ai se uiga poʻo se agaga faitio e mafua ai le masalosalo i soʻo se faʻamatalaga poʻo se manatu. Pe, i se isi faaupuga, e tatau ona i ai se naunautaiga e malamalama ma faʻalatalata atu i le moni o mea uma. A maeʻa lenei mea, o le a mafai ona tatou talanoa i le gafatia ona o le a taumafai e foia le masalosalo poʻo le le talitonuina mai se auʻiliʻiliga (suʻesuʻega faʻapitoa) e faʻamasino ma iloilo se mea moni, mea moni poʻo se faʻamatalaga tutoʻatasi. O le taunuuga o lenei faagasologa o le a avea ma se manatu faʻapitoa, fausia mai mafuaʻaga e faʻamaonia ai lona aoga.

O mafaufauga faitio e amata mai i lo tatou fa'anatura fa'anatura e fa'atino ai le fa'atatau.

E le gata i lea, o lenei auala o mafaufauga e mafai ona faʻaaogaina o se "filosofia o le olaga", faʻafetai i le tutoʻatasi ma le tutoʻatasi o le a ausia ona o le a tatou maua le tomai e tuʻuina atu ia i tatou lava masani, faʻamaonia ma faʻamalamalamaina lo tatou faasinomaga ma faʻavae a tatou lava filosofia o le olaga. . O le tulaga tonu lava lea na taumafai e faʻalauiloa mai aʻoaʻoga i inisitituti ma iunivesite, ma manatu mamafa tele i lona taua i lenei vaega.

METOTE FAʻATASI

Eseesega o mafaufauga faitio ma isi metotia

Afai o mafaufauga faitio e lautele le mafaufau e aofia ai soʻo se mafaufauga faʻaeteete i soʻo se autu mo soʻo se faʻamoemoe, o le fofoina o faʻafitauli ma le faia o filifiliga o le a avea ma ituaiga o mafaufauga faitio, pe a fai ma le faʻaeteete. I tala faasolopito, o le "mafaufau faitio" ma le "fofoina o faafitauli" e lua igoa mo le mea lava e tasi. Afai e manatu fa'aletonu e sili atu ona vaapiapi e aofia ai na'o le iloiloga o mea tau le atamai, ona e le fiafia lea i le fo'ia o fa'afitauli ma le faia o fa'ai'uga, e aoga.

Eseesega mai le taxonomy a Bloom

O sini o le malamalama ma le faaaogaina, e pei ona faailoa mai e igoa, e aofia ai le malamalama ma le faaaogaina o faamatalaga. O tomai ma tomai fa'apitoa e fa'aalia i vaega aupito maualuga e tolu o au'ili'ili, fa'asologa, ma iloiloga. O le fa'ata'otoga o le taxonomy a Bloom o lo'o tu'uina mai ai fa'ata'ita'iga nei o fa'amoemoega i la'asaga nei:

Manulauti au'ili'ili: mafai ona iloa manatu e le'i fa'ailoaina, mafai ona siaki le ogatasi o manatu fa'atasi ma fa'amatalaga tu'uina atu ma manatu, mafai ona iloa auala lautele fa'aaogaina i fa'asalalauga, fa'asalalauga ma isi mea fa'aoleole Fa'aupuga Fa'atosina: fa'atulaga manatu ma fa'amatalaga tusitusia, mafai ona fa'ailoa auala e su'e ai se manatu, tomai e fai ma suia manatu.

Manulauti o le iloiloga: mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia, faʻatusatusaga o aʻoaʻoga autu e uiga i aganuʻu faʻapitoa.

O le au'ili'iliga, tu'ufa'atasiga, ma le iloiloga o sini o le taxonomy a Bloom na ta'ua fa'atasi o le "maualuga-maualuga mafaufau tomai" (Tankersley 2005: ch. 5).

E ui lava o le fa'asologa o le au'ili'iliga-fa'asologa o le iloiloga e fa'ata'ita'i i vaega fa'atatau o su'esu'ega a Dewey's (1933), e le'i masani ona fa'aaogaina le taxonomy a Bloom e fai ma fa'ata'ita'iga mo se faiga o mafaufauga ogaoga. A o viia le taua musuia o lana sootaga o vaega e lima o sini manatu i se tasi vaega o sini manatua, Ennis (1981b) matauina o vaega e leai ni taiala e faatatau i autu uma ma vaega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i le kemisi e matua ese lava mai suʻesuʻega i tusitusiga e leai se aoga i le aʻoaʻoina o auʻiliʻiliga o se ituaiga masani o mafaufauga. E le gata i lea, o le faʻatonuga faʻatulagaina e foliga mai e fesiligia i tulaga maualuga o le lafoga a Bloom. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia e foliga mai e sili atu le lavelave nai lo le mafai ona faʻatulagaina faʻamatalaga ma manatu i se tusitusiga.

O le toe fa'afouina o le lafoga a Bloom (Anderson et al. 2001) e fa'avasegaina ai le fa'agasolo o le mafaufau i se fa'amoemoe fa'alea'oa'oga (e pei o le mafai ona manatua, fa'atusatusa, pe fa'amaonia) mai fa'amatalaga fa'amatalaga o le sini ("iloa"), e mafai ona fa'amaoni. ., manatu, fa'atonuga po'o metacognitive. O le taunuuga o se lisi o ituaiga autu e ono o faiga fa'alemafaufau e ta'ita'ia e le faiaoga: manatua, malamalama, fa'aoga, au'ili'ili, iloilo, ma le fatuina. O tusitala o loʻo tausia le manatu o se faʻauluuluga o le faʻalauteleina o le lavelave, ae ia iloa nisi faʻaoga, mo se faʻataʻitaʻiga, i le va o le malamalama ma le faʻaogaina. Ma latou te faatumauina le manatu o mafaufauga ogaoga ma le foia o faafitauli e ui atu i faiga sili ona faigata o le mafaufau. O faaupuga 'mafaufau faitio' ma le 'foia o fa'afitauli' tusi ai:

I le taxonomy toe teuteu, e na'o ni nai vaega laiti, e pei o le inferring, o lo'o lava vaega tutusa e fa'atatauina o se tomai fa'apitoa fa'apitoa e mafai ona a'oa'oina ma iloilo o se tomai lautele.

O le mea lea, o le mea e taʻua o le "maualuga maualuga le mafaufau tomai" i tulaga maualuga o auʻiliʻiliga, tuʻufaʻatasia ma iloiloga o le taxonomy ua naʻo tomai faʻapitoa mafaufau, e ui lava e le o mai ma tulaga lautele mo a latou iloiloga.

Eseesega i le va o mafaufauga faitio ma mafaufauga fatufatuaʻi

El mafaufauga fatufatuaʻi, o lo'o fa'atasi ma mafaufauga faitio. O le mafaufau i le fa'amatalaga o se mea mata'utia po'o se mea na tupu, e pei o le Ferryboat, e mana'omia ai mafaufauga fa'afofoga e fausia ai fa'amatalaga fa'amalamalama talafeagai. E fa'apena fo'i, o le mafaufau i se fesili tau faiga fa'avae, e pei o le Sui Fa'atonu, e mana'omia ai le sogasoga e fai ai ni filifiliga. Nai lo lena, o le fatufatuaʻi i soʻo se matata e tatau ona paleni i se iloiloga taua o le ata o le ata vali poʻo le tala poʻo le matematika.

Fa'aeseesega ma isi fa'aupuga e latalata ile manatu faitio

- Eseesega i le va o mafaufauga faitio ma le agaga
O le agaga faitio e faasino i uiga e masalosalo ma masalosalo i le moni o faamatalaga, manatu poo le mea moni lava ia. Mo lenei mafuaaga, ua manatu ai Elder ma Paulo o le mafaufau faitio o se tasi lea o tomai faalemafaufau e fitu mo le mafaufau faitio.

- Eseesega i le va o mafaufauga faitio ma manatu faitio. Na aumai mai se semina i le Iunivesite o Columbia lea na mafai ai ona ou auai. Polofesa Bernard E. Harcourt.
E le tutusa a'oa'oga fa'aituau ma mafaufauga fa'aituau. O a'oa'oga fa'apitoa e fa'avae i elemene e ono: o le fa'afoliga o le tagata faitio; le taua tele o mafaufauga/manatu e mana'omia e fa'atalanoaina ai le tete'e; o le auala o faitioga faifai pea; le auala o le manatu mamafa; o le sootaga vavalalata i le va o aʻoaʻoga ma faʻatinoga (suia le lalolagi); ma suia le lalolagi mai le manatu o le faasaolotoina. E pei ona mafai ona tatou vaʻaia, o le talitonuga faʻapitoa e iai se vaega faʻapolokiki, e fesoʻotaʻi ma le suiga o le faiga talu ai e fafagaina i se vaega tele e le faitioga a Marx. O mafaufauga faitio, i le isi itu, e mafai ona faʻaaogaina e fesiligia ai mea sili atu pe faigofie, e pei o se fuaiupu.

- Eseesega i le va o mafaufauga faitio ma filosofia faitio: Tusi ma faʻamaeʻa ma Kant. Na aumai mai se semina i le Iunivesite o Columbia lea na mafai ai ona ou auai. Polofesa Bernard E. Harcourt.

Pe a tatou talanoa e uiga i filosofia faitio, o le tele o taimi tatou te faasino i Kant ma le aganuu Kantian. O le filosofia faitio a Kant e lua auala, e faaopoopo atu i le manatu faitio. O fete'ena'iga o le faitauina o nei mea na maua mai ai manatu 'ese'ese o le uiga o faitioga. I Kant, sa i ai se auala e faʻafesoʻotaʻi ai le manatu o faitioga i le manatu Latina o le cri (tulaga ese, eseesega i le va o le moni ma le sese, faʻasese). O le fatuina o lenei tulaga ese o le galuega lea e faalagolago i le itu o le taumafai e saili le mea moni. O le galuega lona lua e faʻalagolago i le avanoa e iloa ai le mea e manatu e moni ma i le taimi lava e tasi o nei Kantian fausaga o tulaga o le avanoa e iloa ai le faʻaseseina o le manatu e faapea o se mea e mafai ona iloa e ala i le tulaga o le avanoa faʻasolopito, o le mea lea e tatau ona tatou suʻesuʻeina. gafa, tulaga ma avanoa e mafaufau ai e pei ona tatou faia i aso nei.

Mai nei fa'amatalaga e mafai ai ona tatou malamalama o le mafaufauga faitio o Dewey e latalata tele i le taimi nei e tula'i mai i le manatu o Kant, i lalo o le mautauave o le sapere aude (taumafai e iloa), taumafai e iloa le va o le mea moni ma le mea sese mai le mafuaaga.

Ae ui i lea, e le mafai ona tatou faʻamaonia o latou mea e tasi, talu ai o mafaufauga faʻapitoa e faʻalauteleina ai lenei manatu Kantian ma isi mea e sili atu ona aoga, suʻesuʻe ma fatufatuaʻi.

MATAUPU FAAVAE

Afai o le autu o le mafaufau loloto, e pei ona tatou vaʻaia i le semantic method, o le faʻatonuina o mafaufauga mafaufau, o manatu e mafai ona fesuisuiaʻi e tusa ai ma lona faʻamoemoega, o lona faʻamoemoega, o le taʻiala a le tagata, ma le faitotoʻa mo le faʻaeteete. , ma le vaega o le mafaufau e taulai i ai.

E tusa ai ma lona lautele:
- Fa'atapula'a ile fa'avae o fa'amatalaga ma fa'ata'ita'iga (Dewey)
- E oʻo atu i le iloiloga o oloa o mafaufauga.

E tusa ai ma lou sini:
- Fausiaina o se faamasinoga
- Latou te faʻatagaina gaioiga ma talitonuga o se taunuuga o le faʻaogaina o mafaufauga faʻapitoa.

E tusa ai ma aiaiga e tatau ona faʻaeteete (O nei faʻamatalaga eseese o tulaga mo mafaufauga faʻapitoa e le o fetaui ma le tasi ma le isi):
- "aʻoaʻiga faʻapitoa" (Scriven ma Paul 1987)
- "talafeagai" (Ennis 1991). Stanovich and Stanovich (2010) ua fautuaina e faavae le manatu o le mafaufau loloto i luga o le manatu o le saʻo, lea latou te malamalama i ai o le tuufaatasiga o le epistemic rationality (faʻafetaui talitonuga i le lalolagi) ma meafaigaluega faʻapitoa (optimizing goal fulfillment); o se tagata faitio, i lona manatu, o se tasi e "manatu e faʻamalo le tali maualalo o le mafaufau tutoʻatasi."
- "atamai" (Lipman 1987) - "le iloiloga o soʻo se talitonuga poʻo se ituaiga o malamalama i le malamalama o faʻavae e lagolagoina ai ma faʻamatalaga faaopoopo o loʻo faʻatatau i ai" (Dewey 1910, 1933);

E tusa ai ma le vaega manatu:
- Taofi le faamasinoga i le taimi o mafaufauga (Dewey ma Mcpeck)
- Su'esu'ega a'o taofia le faamasinoga (Bailin and Battersby 2009)
- Le fa'ai'uga o le fa'amasinoga (Facione 1990a)
- O le tali faʻalagona mulimuli ane i lenei faʻamasinoga (Siegel 1988).

Pe o aofia ai pe leai foi se vaega tau amio
- Dewey, e pei o le tele o tagata mafaufau, tuʻueseese mafaufauga faʻapitoa ma le atinaʻeina o faʻatusatusaga faʻaagafesootai i tamaiti aʻoga.
- E fa'aopoopo e Ennis i mafaufauga fa'aituau le fa'amatalaga e taua tele le mafai ona tausia le mamalu ma le taua o tagata ta'ito'atasi.

MATAFAIGALUEGA auala

Mafaufauga faitio i totonu o mafaufauga

ver https://medicoplus.com/psicologia/tipos-pensamiento

O mafaufauga faitio o se tasi lea o ituaiga autu e 24 o mafaufauga ma fegalegaleai ma isi ituaiga o mafaufauga, e pei o:
- Mafaufau fa'apitoa
- Mafaufau fa'afesili
- Mafaufauga su'esu'e
- Manatu eseese
- Mafaufauga talafeagai
- Faiga mafaufau
- Mafaufau loloto
- Mafaufauga toso

Mafaufauga faitio i totonu o le epistemology

O mafaufauga faʻapitoa o loʻo nofoia se nofoaga taua i totonu o le epistemological currents, o se tasi o tulaga e lima e faʻatatau i le faʻalagolago i le avanoa e iloa ai.

A) Faipule
B) Le masalosalo
C) Fa'amata'u ma le fete'ena'i
D) Fa'ata'ita'iga
E) O faitioga po o mafaufauga faitio

O se tulaga e feteenai ma dogmatism talu ai e fesiligia e puna o le poto ma le le talitonuina ina ia mafai ai ona faʻamaonia ma le mautinoa o loʻo ia malamalama i mea na te iloa ma o lenei malamalama e faʻatuatuaina.

Mafaufauga faitio i a'oa'oga tau a'oa'oga

O mafaufauga faitio e fesoʻotaʻi vavalalata i filosofia, o se vaega o le mafuaaga o lenei mea. O le filosofia e leai se isi mea nai lo le sailiga mo le malamalama e faʻavae i luga o le tuʻuina atu o fesili taua e fesoasoani e faʻatulaga ai i tatou lava ma faʻalatalata i ai. E mafai ona vaʻaia i lalo o lenei faʻamatalaga e tutusa, ma le eseesega o filosofia faʻatulagaina ma faʻatulagaina mafaufauga ogaoga i se aʻoga faʻaleaʻoaʻoga.

E le gata i lea, e mafai ona tatou vaʻavaʻai i mafaufauga faʻapitoa i isi aʻoga ma isi galuega faʻaoga, e ui lava e itiiti le faʻalavelave i filosofia, e pei o le tusitala, poʻo se faamasino e tatau ona iloilo ma tausia faʻamatalaga moni e faʻavae ai se faʻamasinoga saʻo.

Metotia faʻasolopito

Ioane Dewey na fa'aofiina le upu "mafaufau fa'apitoa" o le igoa o se sini fa'aa'oa'oga, lea fa'ailoaina ma se mafaufauga fa'asaienisi.

Na ia faauigaina o le "gaioiina, tumau ma le faaeteete iloiloga o soʻo se talitonuga poʻo se ituaiga o malamalama i le malamalama o faʻavae o loʻo lagolagoina ai ma faʻaiuga mulimuli ane o loʻo faʻatatau i ai."

O le mea lea, na faailoa ai e Dewey o se masani o le manatu o se uiga faasaienisi. O ana upusii uumi mai ia Francis Bacon, John Locke, ma John Stuart Mill ua faailoa mai ai e le o ia o le tagata muamua na fautuaina le atiina ae o se uiga faasaienisi o le mafaufau e avea o se sini faaleaoaoga.

O manatu o Dewey na fa'atinoina e nisi o a'oga na auai i le Su'esu'ega e valu Tausaga i le 1930s na lagolagoina e le Association for Progressive Education in America. Mo lenei su'esu'ega, e 300 iunivesete na malilie e iloilo mo le fa'au'u mai e 30 a'oga maualuluga filifilia po'o faiga a'oga i le atunu'u atoa na fa'ata'ita'i i anotusi ma metotia fa'afaiaoga, tusa lava pe le'i mae'a e le au fa'au'u a'oa'oga a le a'oga maualuga i lena taimi. O se tasi o fa'amoemoega o le su'esu'ega o le su'esu'eina lea e ala i le su'esu'eina ma le fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona lelei le tautua a le a'oga maualuga i le Iunaite Setete i tupulaga talavou (Aikin 1942). Aemaise lava, na talitonu le au ofisa o le aʻoga e tatau i tupulaga talavou i totonu o le temokalasi ona atiina ae le masani o le mafaufau loloto ma le mafai ona foia faafitauli (Aikin 1942: 81). O le mea lea, o galuega a tamaiti aoga i totonu o le potuaoga e masani ona aofia ai se faafitauli e foia nai lo se lesona e aʻoaʻoina. Aemaise lava ile numera ma le faasaienisi, na taumafai aʻoga e tuʻuina atu i tamaiti aʻoga le poto masani i mafaufauga manino ma saʻo aʻo latou foia faafitauli.

O mafaufauga faitio po'o mafaufauga e afua mai i le iloa o se fa'afitauli. O se uiga lelei o le mafaufau e galue i se taumafaiga e foia le faʻafitauli ma oʻo atu i se faʻaiʻuga faʻafuaseʻi e lagolagoina e faʻamatalaga avanoa uma. E moni lava O se faiga e fo'ia ai fa'afitauli e mana'omia ai le fa'aogaina o le atamai fa'afofoga, fa'amaoni o le mafaufau, ma le fa'amasinoga lelei. O le fa'avae o le metotia su'esu'e fa'asaienisi. O le manuia o le faatemokalasi e faʻalagolago tele i le naunau ma le gafatia o tagatanuu e mafaufau loloto ma mafaufau loloto i faʻafitauli e tatau ona latou feagai, ma o le faʻaleleia o le lelei o latou mafaufauga o se tasi lea o sini autu o aʻoaʻoga. (Progressive Education Association Commission on the Relationship between School and University, 1943: 745–746)

I le 1933, na lomia ai e Dewey se lomiga tele na toe tusia o lana lomiga Auala Tatou te Mafaufau ai, faʻatasi ai ma le ulutala "O se faʻamaoniga o le sootaga o mafaufauga faʻapitoa ma le faʻagasologa o aʻoaʻoga." E ui o le toe fuata'iga o lo'o fa'asaoina ai le fa'avae ma le anotusi o le ulua'i tusi, na faia e Dewey ni suiga.

Na ia toe tusia ma faafaigofie lana au'ili'iliga o le faagasologa o mafaufauga, fa'amalamalama manino ma fa'amalamalama atili ona manatu, suia le faaupuga 'induction' ma le 'toesea' i fasifuaitau 'pulea o fa'amaumauga ma fa'amaoniga' ma le 'pulea o mafaufauga ma manatu', na ia faaopoopo nisi ata, toe faatulaga mataupu, ma toe iloilo vaega o le aʻoaʻo atu ina ia atagia mai ai suiga i aʻoga talu mai le 1910.

Glaser (1941) lipoti i lana suʻesuʻega faafomaʻi le metotia ma taunuuga o se faʻataʻitaʻiga i le atinaʻeina o mafaufauga faʻapitoa na faia i le tautoulu o le 1938. Na ia faʻamatalaina mafaufauga faʻapitoa e pei ona faʻamatalaina e Dewey mafaufauga mafaufau:

O mafaufauga fa'apitoa e mana'omia ai se taumafaiga faifai pea e su'esu'e so'o se talitonuga po'o se ituaiga o malamalama e fa'atatau i fa'amaoniga lagolago ma fa'ai'uga fa'aopoopo e fa'atatau i ai. (Glaser 1941:6; cf. Dewey 1910:6; Dewey 1933:9).

O le itu o mafaufauga faitio e foliga mai e sili ona faigofie i le faʻaleleia lautele o le uiga o le naunau e mafaufau loloto i faʻafitauli ma mataupu e pa'ū i totonu o le malo o le tagata lava ia. O se uiga o le mana'o i fa'amaoniga o talitonuga e sili atu ona fa'atatau i le fesiitaiga lautele. O le atina'eina o le tomai e fa'aoga ai mafaufauga fa'atatau ma metotia su'esu'e, peita'i, e foliga mai e fa'apitoa e feso'ota'i ma, e moni lava fa'atapula'aina e, o le mauaina o fa'amatalaga talafeagai ma mea moni e feso'ota'i ma le fa'afitauli po'o le autu e aga'i i ai. (Glaser 1941: 175)

O taunuʻuga o suʻega faifaipea ma amioga mataʻituina na faʻaalia ai o tamaiti aʻoga i le vaega faʻalavelave na faʻatumauina lo latou tuputupu aʻe i le mafai ona mafaufau loloto mo le itiiti ifo ma le ono masina pe a uma le faʻatonuga faʻapitoa.

I le 1948, na filifili ai se vaega o tagata su'esu'e a le kolisi a Amerika e atia'e ta'iala tau a'oa'oga ma se upu masani e mafai ona latou fa'aogaina e feso'ota'i ai le tasi ma le isi e uiga i mea tau su'ega. O le muamua o nei taxonomies, mo le cognitive domain, na faʻaalia i le 1956 (Bloom et al. 1956) ma aofia ai faʻamoemoega mafaufauga. Ua ta'ua o le taxonomy a Bloom. O le taxonomy lona lua, mo le vaega a'afia (Krathwohl, Bloom, and Masia 1964), ma le taxonomy lona tolu, mo le psychomotor domain (Simpson 1966-67), na aliali mai mulimuli ane. O ta'iala ta'itasi e fa'atulagaina, ma o le ausiaina o se fa'amoemoe maualuga tau a'oa'oga e fa'apea e mana'omia ai le ausia o sini fa'aa'oa'oga tutusa.

O le taxonomy a Bloom e ono vaega autu. Mai le itiiti ifo i le sili, latou te iloa, malamalama, faʻaoga, auʻiliʻiliga, faʻasologa ma iloiloga. I totonu o vaega ta'itasi, o lo'o i ai vaega laiti, e fa'atonuina fo'i fa'asologa mai le a'oga a'o le'i a'oga mulimuli ane. O le vaega pito i lalo, e ui ina taʻua o le "poto", e gata i sini o le manatuaina o faʻamatalaga ma mafai ona manatua pe iloa, e aunoa ma se suiga tele i tua atu o le faʻatulagaina (Bloom et al. 1956: 28-29). O vaega pito i luga e lima o loʻo taʻua faʻatasi "o le atamai ma tomai" (Bloom et al. 1956: 204). O le faaupuga ua naʻo se isi igoa mo tomai faʻapitoa ma tomai:

E ui ina fa'ailoaina fa'amatalaga po'o le malamalama ose taunu'uga taua o a'oa'oga, e to'aitiiti lava faia'oga o le a fa'amalieina i le manatu i lenei mea o le taunu'uga autu pe na'o le a'oa'oga. O le mea e manaʻomia o ni faʻamaoniga e mafai e tamaiti aʻoga ona faia se mea ma lo latou malamalama, o lona uiga, e mafai ona latou faʻaogaina faʻamatalaga i tulaga fou ma faʻafitauli. E fa'amoemoe fo'i tamaiti a'oga e maua ni auala fa'apitoa mo le fo'ia o fa'afitauli fou ma mea fou. O le mea lea, e faʻamoemoe pe a feagai le tamaititi ma se faʻafitauli poʻo se tulaga fou, o le a ia filifilia se metotia talafeagai e osofaʻia ai ma o le a tuʻuina atu faʻamatalaga talafeagai, mea moni ma mataupu faavae. O lenei mea ua faaigoaina "mafaufauga faitio" e nisi, "mafaufau manatunatu" e Dewey ma isi, ma "foia faafitauli" e isi.

O sini o le malamalama ma le faaaogaina, e pei ona faailoa mai e igoa, e aofia ai le malamalama ma le faaaogaina o faamatalaga. O tomai ma tomai fa'apitoa e fa'aalia i vaega aupito maualuga e tolu o au'ili'ili, fa'asologa, ma iloiloga. O le fa'ata'otoga o le lafoga a Bloom (Bloom et al. 1956: 201-207) o lo'o tu'uina mai ai fa'ata'ita'iga nei o fa'amoemoe i vaega nei:

Manulauti au'ili'ili: mafai ona iloa manatu e le'i fa'ailoaina, mafai ona siaki le ogatasi o manatu fa'atasi ma fa'amatalaga tu'uina atu ma manatu, mafai ona iloa auala lautele fa'aaogaina i fa'asalalauga, fa'asalalauga ma isi mea fa'aoleole Fa'aupuga Fa'atosina: fa'atulaga manatu ma fa'amatalaga tusitusia, mafai ona fa'ailoa auala e su'e ai se manatu, tomai e fai ma suia manatu.

Manulauti o le iloiloga: mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia, faʻatusatusaga o aʻoaʻoga autu e uiga i aganuʻu faʻapitoa.

O le au'ili'iliga, tu'ufa'atasiga, ma le iloiloga o sini o le taxonomy a Bloom na ta'ua fa'atasi o le "maualuga-maualuga mafaufau tomai" (Tankersley 2005: ch. 5). E ui lava o le fa'asologa o su'esu'ega-fa'asologa-fa'avasegaga e fa'ata'ita'iina vaega a Dewey (1933) o le su'esu'ega fa'atatau o le fa'agasolo o mafaufauga fa'afofoga, ae e le'i fa'aaogaina e fai ma fa'ata'ita'iga mo se faiga o mafaufauga ogaoga. A o viia le taua musuia o lana sootaga o vaega e lima o sini manatu i se tasi vaega o sini manatua, Ennis (1981b) matauina o vaega e leai ni taiala e faatatau i autu uma ma vaega.. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i le kemisi e matua ese lava mai suʻesuʻega i tusitusiga e leai se aoga i le aʻoaʻoina o auʻiliʻiliga o se ituaiga masani o mafaufauga. E le gata i lea, o le faʻatonuga faʻatulagaina e foliga mai e fesiligia i tulaga maualuga o le lafoga a Bloom. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mafai ona faʻaalia sese faʻamaonia e foliga mai e sili atu le lavelave nai lo le mafai ona faʻatulagaina faʻamatalaga ma manatu i se tusitusiga.

O se fa'afouga o le lafoga a Bloom (Anderson et al. 2001) faʻavasegaina le faʻaogaina o le mafaufau e faʻamoemoeina i se faʻamoemoega faʻaleaʻoaʻoga (e pei o le mafai ona manatua, faʻatusatusa pe faʻamaonia) mai faʻamatalaga faʻamatalaga o le faʻamoemoe ("malamalama"), lea e mafai ona faʻamaoni, manatu, faʻasologa poʻo metacognitive. O le taunuuga o le mea ua taʻua o le "Taxonomy Table" ma laina e fa mo ituaiga o faʻamatalaga faʻamatalaga ma ono koluma mo ituaiga autu e ono o gaioiga o le mafaufau. E taʻua e le au tusitala ituaiga o gaioiga faʻapitoa e ala i veape, e faʻaalia ai lo latou tulaga o ni gaioiga faalemafaufau. Toe fa'aigoa le vaega 'malamalama' i le 'malamalama' ma le vaega 'fa'agasolo' e 'fausia', ma suia le fa'asologa o le fa'asologa ma le iloiloga.. O le taunuuga o se lisi o ituaiga autu e ono o faiga fa'alemafaufau e ta'ita'ia e le faiaoga: manatua, malamalama, fa'aoga, au'ili'ili, iloilo, ma le fatuina. O tusitala o loʻo tausia le manatu o se faʻasologa o le faʻalauteleina o le lavelave, ae ia iloa nisi o loʻo faʻapipiʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, i le va o le malamalama ma le faʻaaogaina. Ma latou te faatumauina le manatu o mafaufauga ogaoga ma le foia o faafitauli e ui atu i faiga sili ona faigata o le mafaufau. O faaupuga 'mafaufau faitio' ma le 'foia o fa'afitauli' tusi ai:

O lo'o fa'aaogaina lautele ma e matele ina avea ma 'maatulimanu' o le fa'amamafa o mataupu aoaoina. O mea uma e lua e masani ona aofia ai le tele o gaioiga e mafai ona faʻavasegaina i sela eseese i le Taxonomy Table. O lona uiga, i so'o se tulaga, o sini e aofia ai le foia o faʻafitauli ma mafaufauga faʻapitoa e ono manaʻomia ai faʻagasologa o le mafaufau i le tele o vaega i le vaega o le faagasologa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le mafaufau loloto i se autu atonu e aofia ai se malamalama faʻapitoa e iloilo ai le autu. Ona mafai lea e se tasi ona iloilo manatu eseese i tulaga o taiala ma atonu e fatuina ai se tala fou ae mafai ona puipuia i lenei autu. (Anderson et al. 2001: 269-270; faatusilima i le uluai kopi)

I le taxonomy toe teuteu, e na'o ni nai vaega laiti, e pei o le inferring, o lo'o lava vaega tutusa e fa'atatauina o se tomai fa'apitoa fa'apitoa e mafai ona a'oa'oina ma iloilo o se tomai lautele.

O se sao faasolopito i sikolasipi faafilosofia i le manatu o mafaufauga faitio o se tusiga i le 1962 i le Harvard Educational Review na saunia e Robert H. Ennis, ua faaulutalaina “A Concept of Critical Thinking: A Proposed Basis for Research in Teaching and Assessment critical thinking ability ”(Ennis 1962). Na avea Ennis ma ona amataga se manatu o mafaufauga faitio na tuuina mai e B. Othanel Smith:

O le a tatou mafaufau e uiga i gaioiga e aofia ai i le suʻesuʻeina o faʻamatalaga atonu tatou te talitonu i ai, poʻo isi. Fai mai se tasi failauga, mo se faʻataʻitaʻiga, "O le Saolotoga o lona uiga o faaiuga i le taumafaiga manuia a Amerika e le faia i le mafaufau o se ofisa pule ae o le maketi saoloto." Ia, afai tatou te fia iloa po o le a le uiga o lenei faamatalaga ma fuafua pe tatou te taliaina pe teena, o le a tatou auai i se manatu faapea, ona o le leai o se faaupuga sili atu, o le a tatou taʻua o le mafaufau loloto. Afai e mana'o se tasi e fai mai ua na'o se ituaiga o fa'afitauli lea e fa'amoemoe e filifili pe fa'atuatuaina pe leai, matou te le tete'e. Ae mo o tatou faamoemoega tatou te filifili e taʻua o le mafaufau loloto. (Smith 1953: 130)

I le faʻaopoopoina o se vaega masani i lenei manatu, na faʻamatalaina e Ennis mafaufauga faʻapitoa o "le iloiloga saʻo o faʻamatalaga" (Enisi 1962: 83). E faavae i luga o lenei faʻamatalaga, na ia faʻavasegaina 12 "itu" o mafaufauga faʻapitoa e fetaui ma ituaiga poʻo vaega o faʻamatalaga, e pei o le faʻamasinoina pe faʻatuatuaina se faʻamatalaga mataʻituina ma le malamalama i le uiga o se faʻamatalaga. Na ia taʻua e leʻi aofia ai le faʻamasinoina o faʻamatalaga o tau. I le sopoia o itu e 12, na ia iloga ai itu e tolu o mafaufauga faitio: manatu (faamasino le sootaga i le va o uiga o upu ma fuaiupu), fuafaatatau (malamalama i tulaga mo le faʻamasinoina o faʻamatalaga) ma fa'apitoa (le lagona o le faamoemoega autu). Mo itu taʻitasi, na faʻamatalaina e Ennis le faʻatatauga talafeagai, e aofia ai faʻavae.

I le vaitau o le 1980 ma le 1983 sa i ai se faʻaopoopoga o le mafaufau i le atinaʻeina o tomai mafaufau. O le Konafesi Faava-o-malo faaletausaga i le Critical Thinking and Educational Reform ua tosina mai ai le fiasefulu afe o faiaoga o tulaga uma talu mai lona amataga i le XNUMX. I le XNUMX, na faalauiloa ai e le Komiti o Su'esu'ega Ulufale a le Kolisi le manatu o se tasi o agavaa fa'apitoa e ono e mana'omia e tamaiti a'oga kolisi. O matagaluega o aʻoaʻoga i le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa na amata ona faʻapipiʻi sini mafaufau i a latou taʻiala mo mataupu aʻoga.

O mafaufauga fa'apitoa o le fa'agasologa lea o le mafaufau i manatu po'o tulaga ina ia malamalama atoatoa i ai, fa'ailoa o latou a'afiaga, fai fa'amasinoga, ma/po'o ta'ita'ia faiga filifiliga. O mafaufauga faʻapitoa e aofia ai tomai e pei o le fesiligia, vavalo, auʻiliʻili, tuʻufaʻatasia, suʻesuʻeina o manatu, faʻamaonia tulaga taua ma faʻafitauli, iloa faʻaituau, ma le vaʻaiga i le va o isi mea. O tamaiti aʻoga o loʻo aʻoaʻoina nei tomai e avea ma tagata mafaufau loloto e mafai ona sili atu i tua atu o faaiuga papaʻu agai i se malamalama loloto atu i faʻafitauli o loʻo latou suʻesuʻeina. E mafai ona latou auai i se faiga su'esu'e latou te su'esu'eina ai fesili lavelave ma le tele o itu, ma fesili e ono le maua ai ni tali manino.

O Suetena o lo'o nafa ma a'oga i le fa'amautinoaina o tamaiti a'oga ta'ito'atasi e fa'amae'aina le a'oga fa'amalosi "e mafai ona fa'aoga mafaufauga fa'atauva'a ma fa'avae tuto'atasi manatu e fa'atatau i le poto ma mafaufauga fa'atatau". I le tulaga o le iunivesite, o se galu fou o tusi aʻoga faʻapitoa, na amataina e Kahane (1971), faʻaaogaina meafaigaluega o le mafaufau i faʻafitauli faʻaagafesootai ma faʻapolokiki i aso nei. I lona ala, na suia ai e kolisi ma iunivesite a Amerika i Matu a latou aʻoaʻoga faʻapitoa i se aʻoaʻoga lautele o aʻoaʻoga ma se ulutala e pei o le "mafaufau faitio" poʻo le "faʻamatalaga." I le 1980, na faʻamaonia ai e le tausi mavaega o iunivesite ma kolisi a le Setete o Kalefonia se aʻoaʻoga faʻapitoa e avea o se manaʻoga lautele, o loʻo faʻamatalaina i lalo: E tatau ona fuafuaina le faʻatonuga o mafaufauga e ausia ai se malamalamaga o le sootaga o le gagana i le tautala. mafai ona au'ili'ili, faitio ma puipuia manatu, fa'afuafua ma fa'aitu'u, ma maua fa'ai'uga moni po'o fa'amasinoga e fa'atatau i fa'ai'uga mautu e maua mai fa'amatalaga manino o le malamalama po'o le talitonuga. O le agava'a aupito maualalo e fa'amoemoeina pe a mae'a lelei a'oa'oga manatu fa'apitoa e tatau ona iloa le fa'avasegaina o mea moni mai le fa'amasinoga, talitonuga mai le poto, ma tomai i faiga fa'avae fa'aulu ma toesea, e aofia ai le malamalama i fa'asesega aloa'ia ma fa'alilolilo ole gagana ma mafaufauga. (Dumke 1980)

Talu mai Tesema 1983, o le Association for Informal Logic and Critical Thinking na lagolagoina sauniga i fonotaga faaletausaga e tolu a le American Philosophical Association. Ia Tesema 1987, na valaaulia ai e le American Philosophical Association's Pre-College Philosophy Committee ia Peter Facione e faia suʻesuʻega faʻapitoa i le tulaga o loʻo i ai nei o mafaufauga faitio ma le iloiloga o mafaufauga faitio. Facione faʻapotopotoina se vaega o le 46 o isi faifilosofia faʻaleaʻoaʻoga ma tagata suʻesuʻe o le mafaufau e auai i le tele-taamilosaga Delphi faagasologa, o le oloa na faaulutalaina Critical Thinking: O se Faʻamatalaga Consensus Faʻapitoa mo Iloiloga Faʻaleaʻoaʻoga ma Faʻatonuga Faʻatonu (Facione 1990a). O le faʻamatalaga na lisiina ai tomai ma uiga e tatau ona avea ma sini o se aʻoaʻoga maualalo maualalo i le mafaufau loloto.

O pisinisi fa'aonaponei ma ta'ita'i fa'apolokiki fa'aalia la latou lagolago mo mafaufauga fa'apitoa o se sini fa'aa'oa'oga. I lana 2014 State of the Union Address (Obama 2014), na lisiina ai e le Peresetene o Amerika, Barack Obama, mafaufauga ogaoga o se tasi o tomai e ono mo le tamaoaiga fou o loʻo faʻatatau i lana polokalame Race to the Top. . O se tala i le mekasini pisinisi Forbes na lipotia mai e faapea o le numera tasi o tomai faigaluega, na maua i le iva mai le 10 o galuega sili ona manaʻomia, o le mafaufau loloto, faʻamatalaina o le "faʻaaogaina o mafaufauga ma mafaufauga e iloa ai malosiaga ma vaivaiga o fofo. , faaiuga po o auala i faafitauli ". I le tali atu i ia tagi, ua faʻatupeina e le Komisi Europa le "Critical Thinking in European Higher Education Curricula", o se poloketi suʻesuʻe mai atunuu e iva e atiaʻe taʻiala mo le lelei o aʻoaʻoga faʻapitoa i aʻoaʻoga maualuga a Europa, i luga ole suʻesuʻega a le au suʻesuʻe. o tomai faʻapitoa ma mafaufauga faʻapitoa e faʻamoemoeina e tagata e ana galuega mai le au faʻauʻu lata mai (Domínguez 2018a; 2018b).

Fa'ai'uga: Sapiens ma mafaufauga faitio

Mea tutusa

Tulaga 1: O loʻo faʻavae uma i luga o le faʻaosofia e tasi: le talitonuina o faʻamatalaga ma le malamalama, faʻamoemoe e latalata atili i le mea moni / malamalama.

Tulaga 2: O lo latou tulaga o loʻo i ai i le isi tuʻufaʻatasiga o aʻoaʻoga, a o latou taumafai e faʻaumatia.

Tulaga 3: O nei talosaga e lua e manatu e taua le fesili ifo ia te oe lava e uiga i le tagata na te iloa e ala i iloiloga a le tagata lava ia.

Tulaga 4: E tofu uma ma se faʻamoemoega aoga, saili e foia faʻafitauli, feteʻenaʻiga ma galue lelei.

O le a? "O le tomai e maua e i tatou uma e malamalama ai i lo tatou lalolagi i le va feagai ai ma le lalolagi o isi. E eseese tulaga." E lua elemene taua:

- O tulaga e faʻatulagaina ai i matou ma e le mafai ona matou filifili.
- Manaomia le aʻoaʻoina e vaʻai i tua atu o le tala. E taua mo le mafaufau e faʻaleleia. O le tomai e fesiligia mea e taula, e le tupu.

E faʻafefea ona faʻafesoʻotaʻi le filosofia ma mafaufauga faitio?
Faʻatuatuaga (e mafai ona felafolafoai, e iai ni faʻataʻitaʻiga sili atu).
O a mea e faalagolago ia te au? O’u manatu, e tatau ona e tausia; ou mana'oga (filifili mai i o'u tulaga ma le talaaga); o'u tapulaa (iloa i latou).

O a mea e le faalagolago ia i tatou? Le manatu o isi ia i tatou, o le alofa o isi; ma mea ua ausia e isi.

Eseesega

Eseesega 1: O le le fiafia o Sapiens e mafua mai i le faʻaitiitia o mea, talu ai e naʻo le vaʻaia o se prism. Mo lenei mafua'aga, na ia fa'ailoa ai e fa'afeso'ota'i fa'ailoga eseese o le meafaitino o su'esu'ega ina ia malamalama atili ai i lona lavelave ma fa'agasolo lelei ai. O mafaufauga faitio e mafua mai i le tele o le talitonuina o talitonuga ma faʻamaoniga, aemaise lava ona o loʻo i ai i le taimi e suitulaga ai le mafaufau i le Atua. Mo lenei mafua'aga, o lo'o taumafai e tu'uina atu le mamafa tele i a tatou mafaufauga, ma le fa'amoemoe sili o le ausiaina o se tuto'atasi o le tagata ma talitonuga o lo latou tulaga.

Eseesega 2: O mafaufauga faitio e masani lava ona taumafai e fa'atatau i le moni o mea o lo'o su'esu'eina e ala i le su'esu'eina ma le toto'a o finauga. Ole su'esu'ega to'ese (fa'atatau) ma su'esu'ega fa'aagasolo (mata'ituina). Sapiens taumafai e faʻalatalata atu i le moni o mea o loʻo ia suʻesuʻeina e ala i le fesoʻotaʻiga o le malamalama ma, mo lenei mea, na te faʻatinoina ana metotia e lima.

Eseesega 3: E ui lava o loʻo i ai metotia Sapiens o loʻo i ai i mafaufauga faʻapitoa (mo se faʻataʻitaʻiga, i le faʻatusatusaina o le mea o suʻesuʻega ma isi mea tutusa e iloagofie ai uiga), e alu atili Sapiens. E mafua ona, i le faaopoopo atu i le i ai o se uiga ma mafaufauga faitio, o le Sapiens methodology e mafai ai ona tuʻuina le mea o suʻesuʻega e faʻatatau i se atoaga (system theory) faʻafetai i le faʻatupuina o vaega e faafaigofie ai le malamalama. O mafaufauga faitio, i le isi itu, e sili atu ona vaivai mai se manatu talafeagai ma le auʻiliʻiliga o finauga ma nofoaga, aloese mai le faʻaogaina o finauga faʻalautele pe faʻasese.

Eseesega 4: Sapiens e faʻatonuina faʻamatalaga ma fesoasoani ia i matou e suʻe ma malamalama i le mea o loʻo suʻesuʻeina e ala i kapoti, fata ma atigi pusa, ae e le tuʻuina atu pe tuʻuina atu faʻamatalaga, ae o le mafaufau loloto e faʻamaonia faʻamatalaga ma le malamalama e faʻamautinoa ai le aoga o ia mea taitasi. .

Mai lenei tu'ufa'atasiga o mea tutusa ma eseesega, e mafai ona tatou fa'ai'u i le fai atu o Sapiens' methodology ma manatu faitio e felagolagoma'i, talu ai latou te nofoia vaega eseese o le mafaufau ma feagai ma le popolega lava e tasi: ia malamalama lelei i mea e galue saoloto mai dogmas.

O LE A SAPIENS
SAPIENS METODOLOGY
LE AOAO
O MAI ASIASI
MALAMALAMA I LE auala e malamalama ai
O AI E AIMA I AI
O LE FAIGA E MALAMALAMA AI
MATAUPU FAAVAE
O le METHODOLOGY
REFERENCIAS
Lexical, semantic ma faʻavae metotia
MATAFAIOI, SEMANTIC MA CONCEPTUAL METHOD
Faʻavasegaina metotia
MATAUPU FAAVAE
Metotia faʻatusatusa
METOTE FAʻATASI
Faiga faʻavae
MATAFAIGALUEGA auala
Metotia faʻasolopito
Metotia Faʻasolopito
FESOOTAIGA I FAIGA
SAPIENS METODOLOGY
O LE A SAPIENS
LE AOAO
O MAI ASIASI
MALAMALAMA I LE auala e malamalama ai
O AI E AIMA I AI
O LE FAIGA E MALAMALAMA AI
MATAUPU FAAVAE
METOTIA
Lexical, semantic ma faʻavae metotia
MATAFAIOI, SEMANTIC MA CONCEPTUAL METHOD
Faʻavasegaina metotia
MATAUPU FAAVAE
Metotia faʻatusatusa
METOTE FAʻATASI
Faiga faʻavae
MATAFAIGALUEGA auala
Metotia faʻasolopito
Metotia Faʻasolopito
FESOOTAIGA I FAIGA
REFERENCIAS