Ovaj prijevod je automatski
iniciranje
>
Metode
>
KLASIFIKACIJSKA METODA
KLASIFIKACIJSKA METODA
VIŠE INFORMACIJA

Kako bismo ušli u klasifikacije, potrebno je razlikovati nekoliko pojmova koji mogu izazvati zabunu:

  • Una popis To je nabrajanje, općenito u obliku stupca, ljudi ili stvari, a nabrajanje je uzastopni izraz dijelova koji čine cjelinu.
  • grupa je okupljanje u skupini, a grupa je mnoštvo bića ili stvari koje čine skup.
  • Una skupina To je skup ljudi ili stvari grupiranih zajedno.
  • Razvrstaj to je naručiti ili rasporediti nešto po klasama, a klasa je skup elemenata sa zajedničkim karakteristikama.
  • Una klasifikacija to je djelovanje i učinak razvrstavanja.
  • Una svojstvo To je ono što pripada ili je u odnosu na karakter, ono što se govori o kvaliteti, što daje karakter ili služi za razlikovanje nekoga ili nečega od svojih vršnjaka.
  • Un kriterij norma je znati istinu. U kontekstu klasifikacije, odlučivanje o klasifikacijskim karakteristikama je odlučivanje o kriteriju klasifikacije.
  • Una klasa to je skup elemenata sa zajedničkim karakteristikama.
  • Una kategorija To je svaka od klasa ili podjela uspostavljena klasifikacijom nečega.
  • Una obitelj To je skup objekata koji imaju zajedničke karakteristike koje ih razlikuju od drugih.
  • Un vrsta To je uzor, uzoran, karakterističan primjer vrste ili roda.

Stoga grupiranje, okupljanje elemenata u skupine, ne znači nužno da elementi imaju zajedničke karakteristike temeljene na nekim kriterijima. Klasteri se često formiraju iz navike, a ne na temelju kriterija. Odnosno, grupiranje ne podrazumijeva nužno razvrstavanje, ali klasificiranje podrazumijeva grupiranje. Razvrstavanje je grupiranje na temelju nekih kriterija.

Postoje različite vrste klasifikacija, kao što su:

  • ocjene: Klasifikacija je djelovanje i učinak razvrstavanja. Razumijevanje razvrstavanjem, redoslijedom ili raspoređivanjem nečega po klasama i razumijevanje klase kao skupa elemenata sa zajedničkim karakteristikama.
  • Taksonomije: Klasifikacije koje grupiraju elemente unutar prethodno definiranih kategorija koje mogu biti sadržane jedna unutar druge, s hijerarhijom u obliku stabla, ili mogu imati druge međusobne odnose.
  • Tezauri: To su klasifikacijski sustavi slični taksonomijama koje, osim hijerarhijskih odnosa, uključuju i druge odnose između kategorija. Složeniji odnosi koji također moraju biti precizno definirani.
  • Ontologije: Još složeniji sustavi klasifikacije, koji uključuju hijerarhijske odnose kao što su taksonomije, druge složenije odnose kao što su tezauri, kao i definicije ograničenja i drugih aksioma i pravila o kategorijama.
  • Folksonomije: Popularne taksonomije, ili stvorene od strane ljudi, korisnika. To je otvoreni i kolaborativni sustav klasifikacije koji se temelji na oznakama ili oznakama, obično bez ikakve hijerarhijske strukture ili odnosa među njima.
  • Grafovi znanja: Oni se obično odnose na velike baze podataka s ogromnim brojem instanci, njihovim atributima i njihovim odnosima između njih, a često i bez formalno definirane strukture klasa. Primjeri, na temelju svojih atributa, dovode do nesavršenih neformalnih struktura.
VEZE IZMEĐU METODA
ŠTO JE SAPIENS
METODOLOGIJA SAPIENS-a
TIM
PORIJEKLO
RAZUMIJETI KAKO TO RAZUMIJETI
NA KOGA JE NAMJENJEN?
SUSTAV ZA RAZUMIJEVANJE
NAČELA
METODOLOGIJA
REFERENCIAS
Leksička, semantička i pojmovna metoda
LEKSIČKA, SEMANTIČKA I KONCEPTUALNA METODA
Metoda razvrstavanja
KLASIFIKACIJSKA METODA
Usporedna metoda
USPOREDNA METODA
Sistemska metoda
SUSTAVNA METODA
Povijesna metoda
POVIJESNA METODA
VEZE IZMEĐU METODA
METODOLOGIJA SAPIENS-a
ŠTO JE SAPIENS
TIM
PORIJEKLO
RAZUMIJETI KAKO TO RAZUMIJETI
NA KOGA JE NAMJENJEN?
SUSTAV ZA RAZUMIJEVANJE
NAČELA
METODE
Leksička, semantička i pojmovna metoda
LEKSIČKA, SEMANTIČKA I KONCEPTUALNA METODA
Metoda razvrstavanja
KLASIFIKACIJSKA METODA
Usporedna metoda
USPOREDNA METODA
Sistemska metoda
SUSTAVNA METODA
Povijesna metoda
POVIJESNA METODA
VEZE IZMEĐU METODA
REFERENCIAS